Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine nakon teškog poraza na općim izborima održanim 12. listopada treba što prije dobiti novo rukovodstvo, a o njemu će odlučiti izvanredni kongres koji se treba organizirati u najkraćem mogućem roku, zaključili su sadašnji članovi Predsjedništva te stranke na maratonskom sastanku koji je održan u noći s ponedjeljka na utorak, odlučivši istodobno da za sada miruju ostavke koje su ponudili neki članovi stranačnog rukovodstva. Zasjedanju stranačkog Predsjedništva prethodio je sastanak užeg rukovodstva SDP-a, a pod tim se u ovoj stranci podrazumijevaju susreti Zlatka Lagumdžije s najbližim suradnicima.
Dio vodstva nije došao
Ako se Glavni odbor SDP-a odluči za sazivanje izvanrednog kongresa, do njega bi moglo doći već u drugoj polovini studenoga. Ovakav prijedlog, neslužbeno, podupiru Lagumdžijin dugogodišnji najbliži suradnik, Damir Hadžić, ali i glavni tajnik stranke u ostavci Nermin Nikšić. I jedan i drugi tu vide svoju priliku za preuzimanje predsjedničke dužnosti u SDP-u. Obojica imaju jaku kadrovsku i tehničku logistiku i potporu unutar stranke, a vjeruje se kako bi i sam Lagumdžija rado podržao nekoga od njih.
No, mogućnost da se kandidiraju nisu odbacili ni čelnik SDP-a u Bihaću Hamdija Lipovača te zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović. Nakon rasprave koja je trajala više od devet sati, predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija kazao je kako je odlučeno da se Glavnom odboru stranke predloži hitno sazivanje izvanrednog kongresa. Objasnio je kako se očekuje da bi kongres mogao uslijediti “za manje od mjesec dana”. Odluka o datumu mogla bi biti donesena u subotu, a osim izbora novog rukovodstva, kongres bi odlučivao i o novom statutu stranke koji bi SDP “uveo u novu fazu”. Lagumdžija je kazao kako na predstojećem kongresu svatko mora imati priliku postati predsjednik stranke pod uvjetom da ga podupre članstvo na temelju programa rada koji predloži.
“Prirodno, ima jedan koji to neće biti, a to sam ja”, kazao je Lagumdžija.
Režija
Upravo Lagumdžiju i njegovu želju da ostane na čelu SDP-a do kongresa, mnogi smatraju najvećim problemom. Strahuju da bi on tu poziciju mogao iskoristiti kako bi izrežirao kongres i sam nametnuo novog predsjednika po svom izboru.
Toga se, čini se, najviše pribojavaju u tzv. tuzlanskoj struji koja također ima svoje favorite za predsjednika SDP-a. Tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović i ambiciozni dopredsjednik stranke Denis Bećirović trenutačno su najglasniji kritičari sazivanja izvanrednog kongresa. Obojica se zalažu za održavanje redovitog kongresa te njegovo eventualno pomijeranje s proljeća iduće na kraj ove godine. Statutarno, moguće bi bilo redoviti kongres sazvati ranije, ali ne u kraćem roku od dva mjeseca.
To bi, ipak, ostavilo dovoljno vremena tuzlanskoj struji da izlobira izbor svog kandidata. Kako je SDP upravo najjači u Tuzli, logično je što se kadrovi iz ovog grada zalažu da o izboru novog predsjednika odlučuje cjelokupno članstvo, a ne samo izaslanici na kongresu.
Što god o sazivanju kongresa odlučio Glavni odbor SDP-a, jedinstvo stranke ozbiljno će biti narušeno. Čak i ako se većina članova odluči za neko kompromisno rješenje, poput karizmatičnog Bogića Bogićevića o čijem se imenu sve više govori u stranačkim i sarajevskim kuloarima.
