Ogroman porast broja ljudi s nealkoholnom masnom jetrom te sve više pretile djece među kojima 44% ima masnu jetru, sve veći je javnozdravstveni problem. Samo u dobi od 8 do 9 godina, pretilo je 36% djece, a nealkoholnu masnu jetru ima svaka četvrta osoba u Hrvatskoj i EU. Ta bolest bez simptoma napreduje 20-30 godina i dovodi do ciroze - krajnjeg stadija bolesti jetre. Simptomi se pojave tek u tom uznapredovalom stadiju, kada su mogućnosti liječenja vrlo sužene, upozorili su na Svjetski dan jetre, stručnjaci iz Hrvatskog gastroeneterološkog društva u suradnji s Ministarstvom zdravstva i zagrebačkim Uredom za zdravstvo.
Ciroza jetre, dakle, ne mora uzrokovati isključivo alkohol, već do nje mogu dovesti i sve prisutnije nezdrave životne navike poput nepravilne prehrane, manjka fizičke aktivnosti, pušenja te, na koncu, i alkohola.
– Oko 25 posto osoba ima masnu jetru. U Hrvatskoj godišnje umire oko 1500 ljudi, a četiri osobe dnevno umiru od bolesti jetre. Danas postoje učinkoviti lijekovi za virusni hepatitis, cijepimo se protiv hepatitisa B, ali ogroman je porast broja ljudi s masnom jetrom, koja je povezana s metaboličkom problematikom, što je zajednički čimbenik rizika za niz bolesti koje haraju današnjim društvom, a to su pretilost, dijabetes, arterijska hipertenzija, poremećaj masnoće u krvi. Sve se to povezuje s manjkom kretanja, nepravilnom prehranom te pušenjem i alkoholom, što dovodi do situacije u organizmu koja ne samo da oštećuje krvne žile i dovodi do srčanih i moždanih bolesti, nego dovodi i do bolesti jetre – kaže prof. Ivica Grgurević, predsjednik Hrvatskog društva za gastroenterologiju, inače pročelnik Zavoda za gastroenterologiju, hepatologiju i kliničku prehranu KB Dubrava.
Masna jetra može dovesti i do primarnog karcinoma jetre koji je danas peti najčešći karcinom, upozorila je prof. Ivana Mikolašević, dopredsjednica Društva. Rak jetre ili hepatocelularni karcinom HCC ujedno je i drugi uzrok smrti od malignih tumora u svijetu. U RH godišnje od njega oboli oko 500 osoba i gotovo jednako toliko i umre, što govori da je riječ o vrlo zloćudnom tumoru koji se otkriva većinom u uzapredovaloj fazi.
Krajnja je opcija transplantacija, ali iako taj program u RH jako dobro funkcionira (imamo 30 transplatacija na milijun ljudi, godišnje prosječno 120 transplantacija jetre), ipak ovisi o broju jetara odnosno donorima koji daruju organe.
– Moramo osvijestiti da postoje nezdravi načini ponašanja i življenja i njih treba mijenjati, o svojoj jetri trebamo voditi računa jer 90 posto bolesti jetre izlječivo je ako se otkrije na vrijeme – poručuju liječnici. Više povrća, voća i bijelog mesa te ribe, a što manje ugljikohidrata i masnoća životinjskog podrijetla, uz redovitu tjelesnu aktivnost bar 150 minuta tjedno, te izbjegavanje alkohola, pušenja, droga i rizičnih spolnih odnosa te cijepljenje protiv hepatitisa B, preporuke su liječnika.
