Pacijenti koji se liječe kemoterapijom, hematoonkološki bolesnici, oni na dijalizi i s kroničnom bubrežnom bolešću, oni koji primaju imunosupresivnu terapiju, oni s primarnim imunodeficijencijama te transplantirani posebno su osjetljive skupine kod kojih je, i uz cijepljenje, rizik od infekcije i teškog oblika COVID-19 povećan i povećava se u turističkoj sezoni u suživotu s virusom, upozoreno je na okruglom stolu "Zatočenici pandemije – imunokompromitirani pacijenti u starom normalnom".
Među hospitaliziranim COVID-19 pacijentima, neovisno o cijepnom statusu, više od 40% je oslabljenog imuniteta, dok se i do 3% populacije u svijetu ne može zaštititi cijepljenjem, piše Večernji list.
Dugodjelujuća antitijela EMA je odobrila još u ožujku i primjenjuju se u sve većem broju europskih zemalja, i u Sloveniji, a riječ je o vrijednoj metodi smanjenja rizika od zaraze, razvoja teškog oblika bolesti, hospitalizacije i smrti za imunokompromitirane. Mnoga stručna društva traže njezino žurno uključenje u smjernice za liječenje pacijenata kojima cjepiva ne mogu pomoći.
- Ne samo da postoje lijekovi koji mogu liječiti infekciju, već i lijekovi koji je mogu spriječiti, i to na dulje razdoblje. Klinička ispitivanja pokazuju da dugodjelujuća antitijela u više od 80% slučajeva štite od razvoja COVID-a te umanjuju rizik od hospitalizacije i smrti tijekom šest mjeseci. To je veliki iskorak koji omogućuje sasvim drukčiji pristup bolesnicima - rekao je prof. Igor Aurer, pročelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb.
