BiH se već godinama suočava s porastom maloljetničke delinkvencije koja je prisutna u svim sferama života, a posebno je zabrinjavajući broj povratnika u činjenju prekršaja. Iako je, prema informaciji Federalne uprave policije o sigurnosnom stanju za prvih pola godine, došlo do smanjenja postotka maloljetnika, taj broj je još uvijek velik, piše Večernji list.
Porast delinkvencije
Naime, od 7155 osoba koje su prijavljene za kaznena djela, njih 300 ili 4,19 posto je maloljetno. U informaciji stoji kako se radi o smanjenju od 35,76 posto ili 176 osoba u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine. Evidentno je kako je najveći broj maloljetnih počinitelja kaznenih djela registriran na području Tuzlanske županije (73) i ZD županije (64), nakon kojih slijede SBŽ i SŽ sa po 50 maloljetnika. Najmanji broj maloljetnih počinitelja je u BPŽ-u, odnosno ni jedan, dok je na drugom mjestu Posavska županija (8), te po 9 maloljetnih počinitelja u ZHŽ-u, HNŽ-u i HBŽ-u. Kada uspoređujemo s prethodnom godinom, najveći udio prijavljenih maloljetnika kao osumnjičenih osoba je po pitanju spolne slobode, pravosuđa te slobode i prava čovjeka i građanina. Za kaznena djela silovanja prijavljeno je 18 osoba, od kojih je jedan i maloljetnik. U oblasti kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži registrirano je 445 kaznenih djela za koja su prijavljene 453 osobe, od čega četiri maloljetnika.
Odgojne mjere
Ta četiri maloljetnika prijavljena su iz oblasti nasilja u obitelji. Zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga u prvih pola godine prijavljeno je 13 maloljetnika od ukupno 606 prijavljenih osoba. Od ukupnog broja kaznenih djela registriranih u ovom razdoblju, 6268 djela odnosi se na kaznena djela protiv imovine, za što je prijavljeno čak 187 maloljetnika što čini 6,3 posto od ukupno prijavljenih osoba za kaznena djela protiv imovine. Zbog kaznenih djela teških krađa prijavljeno je 87 maloljetnika. Registrirane su i teške krađe na osobito drzak i opasan način, te je među 203 prijavljene osobe, čak osam maloljetnika. Problem je što se po Kaznenom zakonu BiH maloljetnicima izriču odgojne mjere, a starijem maloljetniku se izuzetno može izreći i kazna maloljetničkog zatvora. Maloljetnicima od 14 do 16 godina (mlađi maloljetnici) mogu se izreći samo odgojne mjere. Maloljetnici, također, ne mogu biti osuđeni na uvjetnu osudu. Osim nedovoljnih mjera prevencije, poseban problem predstavlja manjak ustanova za smještaj maloljetnih prijestupnika. Jedan od prijedloga za što učinkovitiju borbu s maloljetnim prijestupnicima je društveni rad na ulici. Ovu mjeru godinama primjenjuju Francuska, Njemačka i Slovenija.
