Zoran Mamić otišao je u BiH, gdje želi služiti zatvorsku kaznu za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama. To znači da se drugi, netom započeti proces protiv braće Mamić našao pred novim zidom. Baš kao i bratu mu Zdravku, i Zoranu Mamiću morat će se suditi u odsutnosti. No, za to postoji procedura pa je teško očekivati, kažu upućeni, nastavak tog suđenja prije jeseni. Ako i tada...
Spis je to od nevjerojatnih 65.000 stranica, a u tom drugom predmetu su Zdravko, Zoran i Mario Mamić, zatim Damir Vrbanović, Nikky Arthur Vuksan, Igor Krota i Sandro Stipančić optuženi da su, u sklopu zločinačkog udruženja, izvukli iz Dinama najmanje 144 milijuna kuna. Suđenje je počelo u ožujku nakon sedam odgoda prve rasprave, a i tada se uspjelo tek pročitati optužnicu. Nedugo potom, Vrhovni je sud potvrdio prvu presudu osječkog suda u slučaju Mamić, a uslijedio je napad Zdravka Mamića na osječke suce. Obrane okrivljenika brzopotezno su zatražile da se drugo suđenje izmjesti iz Osijeka, baš zbog Mamićevih tvrdnji da je podmićivao suce. Hoće li predmet ostati na Županijskom sudu u Osijeku ili se premjestiti na riječki sud – koji se spominje kao jedina preostala realna opcija – još uvijek odlučuje Visoki kazneni sud.
Moguća izmjena zakona?
– Ako suđenje i ostane u Osijeku, ono se ne može nastaviti bez Zorana Mamića. USKOK će, može se pretpostaviti, zatražiti suđenje u odsutnosti, o čemu će odlučivati osječki sud. No, preduvjet je za to da se Zoranu Mamiću prvo odredi istražni zatvor, što također treba predložiti USKOK. Sasvim je sigurno da će okrivljenici dobiti nekoliko mjeseci na vremenu – kažu nam pravni stručnjaci.
Zoranu Mamiću ranije u procesu nije bio određivan istražni zatvor, a upravo je u tome i ključ zašto je mogao slobodno prijeći granicu s BiH. U javnosti se, stoga, prozivalo osječki sud što nije izrekao mjere opreza osuđenom Zoranu Mamiću. No, činjenica je da su mjere opreze zamjena za istražni zatvor, a za njega, već su prije poručili s osječkog suda, nije bilo zakonskih osnova. Istražni se zatvor, po Zakonu o kaznenom postupku, “određuje ako je osoba u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se)”, zatim ako postoji bojazan da će uništiti dokaze ili utjecati na svjedoke, kao i zbog straha od ponavljanja djela.
– Zoran Mamić na svakoj se raspravi uredno pojavljivao. Za izricanje mjera opreza mora postojati dokaz da bi mogao pobjeći, jer bi inače to bila teška povreda – pojašnjavaju pravni stručnjaci. Nije prvi put da su osuđenici iz Hrvatske odselili u BiH kako bi, zahvaljujući dvojnom državljanstvu, ili izbjegli kaznu, ili dobili blažu. Osječki poduzetnik Drago Tadić osuđen je na godinu dana i devet mjeseci zatvora za pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaju Branimira Glavaša.
Otišao je u BiH i nije proveo ni dana u zatvoru. Ulagao je žalbe tamošnjim sudovima, da bi mu Općinski sud u Livnu smanjio kaznu na godinu dana zatvora, a koju je, po zakonima u BiH, mogao i otkupiti. Za svaki dan zatvora, platio je 100 konvertibilnih maraka, dakle ukupno 36.500, što preračunato iznosi 140.274 kune.
Na upit razmišlja li se o izmjeni zakona, s obzirom na česte primjere bjegunaca u BiH, iz Ministarstva su nam odgovorili: – Kao što je i najavljeno, Ministarstvo pravosuđa i uprave planira oformiti široku radnu skupinu koja će razmatrati sva procesna pitanja kaznenoga postupaka. A što može očekivati Zoran Mamić i kakva je daljnja procedura, pojasnili su iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
– Očekujemo da će zahtjev Zorana Mamića za ustupanje izvršenja kazne doći do Županijskog suda u Zagrebu, koji je nadležan za izvršenje njegove kazne zatvora. Sudac izvršenja će potom odluku dostaviti Ministarstvu pravosuđa, a mi ćemo onda odlučivati u konačnici o sklapanju sporazuma s BiH za izvršenje kazne zatvora i o suradnji u kaznenopravnoj sferi. Pravila su takva da je sud u BiH koji će dobiti taj spis vezan činjeničnim utvrđenjima hrvatskih sudova i tu ne može zadirati. On, pak, odlučuje o kazni relativno autonomno – izjavio je u medijima Juro Martinović, državni tajnik u resornom ministarstvu.
Kazneni zakoni nisu isti
Istaknuo je kako kaznenopravna suradnja nije ustanovljena da bi se pomoglo okrivljeniku, već državi, u konkretnom slučaju RH, da izvrši svoju sudbenost. Kazneni zakoni nisu isti u Hrvatskoj i BiH pa nešto što je kod nas kazneno djelo, u nama susjednoj zemlji ne mora biti. Martinović kaže da je kazneno djelo za koje je Zoran Mamić osuđen sasvim sigurno kažnjivo i u BiH. – Mogu li ga osloboditi? Apsolutno ne. No, ako bi tamošnji sud smatrao da je previsoko odmjerena visina kazne, može je sniziti – pojasnio je on.
