Građani sve brže troše novac kojim raspolažu, što ih tjera na odricanje od proizvoda koji su im nekada bili uobičajeni. Posljedica je to drastičnih poskupljenja koja ih gotovo svakodnevno dočekuju na policama trgovačkih centara diljem Bosne i Hercegovine.
BiH nema mjere zaštite
Koliko su rasle cijene tijekom godine dana, najbolje pokazuju podaci Državne agencije za statistiku, prema čijim pokazateljima bh. građani čak 26,2 posto više novca izdvajaju samo za hranu i bezalkoholna pića, dok su stanovanje i režijski troškovi porasli za 20 posto.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge "Don" iz Prijedora, za Nezavisne je komentirala kako oni s minimalnim mjesečnim prihodima vode računa što će kupiti u ovom razdoblju poskupljenja. - Još uvijek imamo ljude koji dobro zarađuju i znamo da oni u buticima kupuju skupu odjeću, a s druge strane imamo i jako siromašne ljude koji si od mirovine od 400 maraka ili prosječne plaće od 650 maraka ne mogu priuštiti brojne artikle koji su potrebni njihovoj obitelji - objasnila je Marić. Ističe kako je primijećeno i da zaposleni u javnim poduzećima u kojima imaju redovite plaće kupuju na kredit, i to sve zbog toga što cijene hrane toliko rastu, što izaziva strah i pitanje hoće li je uopće moći kupiti. Prema njezinim riječima, ovo je samo početak veće krize u kojoj ljudi moraju voditi računa o novcu, kojeg je ionako malo.
- Svjedoci smo da imamo istu ambalažu, smanjenu gramažu, a istu ili višu cijenu. Lijekovi su poskupjeli, režijski troškovi su veći. Primijetili smo da potrošači jedan mjesec plaćaju odvoz otpada, a drugi vodu i više ne mogu "stići" one dvije ili tri marke koje su im dnevno potrebne kako bi preživjeli - naglašava Marić za Nezavisne, dodajući da je ovo jako teško razdoblje za cijelu populaciju koja živi na socijali ili s najnižim prihodima.
- Jedina smo država koja nije donijela nikakve mjere da zaštiti svoje građane. Vrlo je teško vrijeme pred nama jer svi najavljuju nova poskupljenja - zaključila je Marić. Kako ističu iz udruga za zaštitu potrošača, bh. građani prilikom kupnje osnovnih životnih namirnica vjerojatno paze koliko i što kupuju, biraju na osnovi prioriteta. Primjerice, kruh i mlijeko moraju kupiti, a što se tiče ostaloga, poput odjeće i obuće, kupuju samo ono što im je prijeko potrebno. Sve češće, kažu, prate i akcije u trgovačkim centrima kako bi uštedjeli koju marku, odnosno preusmjerili je na neke druge troškove.
Cijene prije i poslije
Uspoređujući pojedinačne proizvode iz istog mjeseca prošle i ove godine, vidljivo je kako je, kada je riječ o hrani, npr. riža u prosjeku poskupjela za više od jednu marku.
Lani u rujnu prosječna cijena tog proizvoda bila je 3,10 KM, dok je u istom mjesecu ove godine za istu količinu bilo potrebno izdvojiti 4,20 KM. Iako je brašno po kilogramu zabilježilo značajniji rast cijena, prema službenoj statistici, u prosjeku je poskupjelo za 60 feninga, odnosno s 1,10 KM, koliko je kilogram stajao lani, a sada mu je cijena porasla na 1,70 KM.
Kruh od pšeničnog brašna, pokazuju podaci, u prosjeku je skuplji za 90 feninga, lani se u rujnu za kruh izdvajalo 2,30 KM, a u istom mjesecu ove godine 3,20 KM. Za kilogram junetine bh. građani su u rujnu prošle godine u prosjeku izdvajali 13,90 KM, a točno godinu dana kasnije 18,30 KM, što znači da je ista količina mesa u prosjeku skuplja za 4,40 KM. Kada se pojedinačno usporedi rast cijena svih proizvoda, nije ni čudo što su bh. građani primorani na "odvikavanje" od proizvoda koji su im nekada bili svakodnevica i što kupuju samo one proizvode koji su im potrebni za preživljavanje. •
