„Bosnu i Hercegovinu su 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća napuštali neobrazovani pojedinci, a danas mahom odlaze mladi obrazovani ljudi. Prema podacima iz posljednje dvije godine 68 posto mladih odlazi iz BiH, a to su porazni podaci“, kazala je profesorica Dijana Gupta na Okruglom stolu „Otići ili ipak ostati“ koji je organiziran u Mostaru.
„Mi apsolutno moramo zadržati naše mlade ljude, i ako mene pitate kao profesora i kao čovjeka jedino rješenje je u bržoj implementaciji sporazuma s Europskom unijom, te ulasku u NATO. To bi otvorila mladim ljudima mogućnost za ostanak i kvalitetno zaposlenje“, dodala je Gupta, piše pogled.ba.
Ekonomski, politički u drugi čimbenici uvijek su utjecali na prirodno i prostorno kretanje stanovništva. Područje Hercegovine je uvijek bilo najizrazitije emigracijsko područje na prostoru bivše Jugoslavije.
„Nakon Drugog svjetskog rata razvoj industrijskog društva izazvao je egzodus stanovništva iz ruralnih područja. Tada se iseljavala mlada muška radno sposobna snaga, i uglavnom neudane žene. Danas imamo problem da se iseljavaju mladi i obrazovani ljudi, ali ne samo iz ruralnih nego i iz urbanih sredina. Za ostanak stanovništva neophodna je populacijska politika koja bi nastojala zadržati stanovništvo, a to se može postići poboljšavanjem obiteljske politike koja će stvoriti uvjete za kvalitetniji život“, istaknula je magistrica prirodnih znanosti Marina Čuljak, zaposlenica Gradske uprave.
Poduzetnica i aktivistica Amna Popovac smatra kako vlasti u Bosni i Hercegovini ne stvaraju povoljne uvjete za razvoj gospodarstva i kvalitetniji život svojih građana.
„Ja živim u Eksprimentu u Mostaru i ljudi iz mog dvorišta svakodnevno odlaze. Odlaze ljudi s malom djecom, ljudi koji su preživjeli rat sada odlaze, jer ne žele da im djeca odrastaju u ovom neuređenom društvu“, riječi su Amne Popovac.
25-godišnji Martin Soldo iz Posušja pozitivan je primjer ostanka mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Tri njegova brata napustila su rodni kraj, a prije njih to su učinila Martinova tri strica.
„Da nije bilo uzgoja smilja ja bih vjerojatno sada bio u Australiji gdje imam rodbinu koja me zvala da dođem raditi. Od uzgoja smilja se sigurno nećete obogatiti, ali ako želite raditi možete pristojno živjeti. Na smilju morate raditi svakodnevno od 7 do 17 sati i zasaditi dovoljno da bi živjeli od toga“, poručio je Martin Soldo.
Grad Široki Brijeg nije zabilježio značajniji odlazak stanovništva u inozemstvo.
„Ja mogu reći kako u Gradu Širokom Brijegu nema značajnijeg broja odlazaka u inozemstvo, jer uglavnom odlaze pojedinci, a ne cijele obitelji. Mislim da tu određene zasluge pripadaju i lokalnoj Upravi koja ne zapošljava ljude, ali stvara preduvjete za zapošljavanje. Danas u Širokom Brijegu ima 7000 zaposlenih, što je najviše u povijesti. Imamo i 4000 zaposlenih, ali prema našim istraživanjima ta brojka nije stvar, jer jedan dio ljudi radi na „crno“, kazao je savjetnik za Odnose s javnošću Grada Širokog Brijega mr. sc. Drago Martinović.
Okrugli stol „Otići ili ipak ostati“ u prostorijama Kluba novinara Mostara organizirala je nevladina udruga Vox Republica Mostar.
„Prema nekim podacima u posljednje dvije godine 80 000 ljudi iselilo se iz BiH. Ovim današnjim događanjem željeli smo poslati pozitivnu poruku s lokalne razine da možda ipak ima nade, te kako je život na ovim prostorima moguć“, riječi su predsjednice udruge Vox Republica Mostar Vere Soldo.
