Nekadašnji haaški osuđenik Vinko Martinović Štela u utorak je na zagrebačkom Županijskom sudu ponovno izjavio da "nema ništa" s ubojstvom Mostarke Jasmine Đukić, na kraju trećeg suđenja za isto nedjelo iz 1996.
Još jedna nepravomoćna presuda u ovom maratonskom slučaju trebala bi biti objavljena 6. studenoga. I dok obrana, poput Martinovića, tvrdi da je nevin, tužiteljstvo je u svom završnom govoru zaključilo kako je dokazano da je odgovoran za to ubojstvo.
Treće suđenje zatražio je Vrhovni sud nakon žalbe tužiteljstva na presudu iz 2013. kojom je Martinović oslobođen zbog nedostatka dokaza, prenosi Fena.
Tada ga je teretio jedino Đino Zekan za kojega je sudski vještak utvrdio da boluje od PTSP-a, depresije do razine psihotičnosti te da ima "odmak od realiteta". Sud je zaključio da su Zekanovi iskazi, u kojima je isprva teretio Martinovića da bi kasnije govorio da su to od njega iznudile tajne službe i policija, upitni s obzirom na njegovo psihičko stanje.
Martinović je od početka tvrdio da je nevin, a ponavljanje suđenja i pritvaranje nazvao je "terorom hrvatskih vlasti".
Njega je zagrebački Županijski sud još 1998. nepravomoćno osudio za ubojstvo Jasmine Đukić u Mostaru, no Vrhovni je sud pet dana prije njegova izručenja Haaškome sudu u kolovozu 1999. ukinuo presudu zbog postupovnih propusta.
Martinović je potom u Haagu osuđen na 18 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u zapadnoj Hercegovini 1993. i 1994. a nakon odslužene dvije trećine kazne u siječnju 2012. je izašao iz talijanskog zatvora. Dva mjeseca kasnije uhićen je i ponovno pritvoren zbog ubojstva u Mostaru, a u srpnju je počelo ponovljeno suđenje u kojemu je tužiteljstvo ublažilo optužbu pa ga je teretilo za tzv. obično ubojstvo, a ne kao prije da je zločin počinio iz koristoljublja, to jest da je Jasminu Đukić ubio kako bi se domogao njezina stana i prodao ga.
U prvom ponovljenom suđenju Martinović se branio i transkriptima razgovora pokojnog predsjednika Franje Tuđmana s najbližim suradnicima iz kojih, po mišljenju obrane, nedvojbeno proizlazi da je Martinovića trebalo uhititi "za bilo što" kako bi ga se u svakom trenutku moglo predati Hagu koji je spremao optužnicu protiv njega i zapovjednika tzv. Kažnjeničke bojne Mladena Naletilića Tute. Obrana je te transkripte dobila tek 2011. pošto je vlada Jadranke Kosor skinula oznaku tajnosti.
