Nošenje maske postalo je obvezno u zatvorenim prostorima i tamo gdje se ne može održavati fizička distanca od 2 metra. No, kod nekih ljudi nošenje maske može izazvati tjeskobu i paniku. Sve je to dio “anksiozne osjetljivosti”, psihološke osobine zbog koje ljudi na određene fizičke senzacije gledaju kao na neugodne ili averzivne, rekla je Shannon Sauer-Zavala, docentica na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta u Kentuckyju.
Kod ljudi koji iskuse ovu osobinu može doći do sitnih promjena u fiziološkim senzacijama, poput pojačanog pulsa, promjena brzine disanja, napetosti mišića, a to mogu protumačiti kao znak da će se dogoditi nešto loše, piše Medical express.
Primjerice, osoba može osjećati kao da ima srčani udar ili se osjeća kao da će se onesvijestiti jer se brine da nema dovoljno zraka.
“Misleći da će se negativni ishodi vjerojatno dogoditi, kod ljudi se osjeća tjeskoba i, naravno, tjeskoba je povezana s fiziološkim promjenama, poput ubrzanog srca, otežanog disanja i promjena mišića.
Ovisno o vrsti maske, disanje može biti nešto teže nego bez maske”, kazala je. Međutim, treba napomenuti da većina nemedicinskih maski omogućuje dovoljan protok zraka. Maske ne dovode do pada razine kisika.•
