Za jednoga od sudionika u procesu donošenja odluke Ustavnoga suda BiH, njegova donedavnog člana i predsjednika ove institucije koja se, kao i država BiH, nalazi u ozbiljnoj krizi, nema dvojbe kada je u pitanju presuda po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.
Formalno jest provedena kada je u pitanju brisanje rečenice o izboru po jednoga izaslanika iz svake županije, ali suštinski nije provedena kada je u pitanju očuvanje legitimnog političkog predstavljanja.
Ljubić i Izetbegović
Tadić je gostujući u Dnevniku RTV-a Herceg Bosne istaknuo kako o tome pitanju postoje prijepori i među pravnicima. - Jedno je to od pitanja gdje se i pravnici razilaze, čak i da ostavimo politiku postrani. Ja sam u komentarima na amandmane koje je nametnuo visoki predstavnik 2. listopada 2022. napisao da je ona formalno-pravno provedena. Odredba koja je glasila da svaka županija daje po jednoga zastupnika je brisana i stavljena je odredba koja je pisala u Ustavu Federacije BiH, a koja je bila i ranije, a to je da svaka županija daje jednoga izaslanika, ako takvoga ima. Međutim, suštinski, odluka Ustavnoga suda U23/14 nije izvršena - tvrdi Tadić, koji je jedan od najvećih pravnih autoriteta u Bosni i Hercegovini.
On je od prošle godine u mirovini, a na njegovo mjesto još nije izabran nasljednik, čime se također sadašnja ustavna kriza produbljuje. Sudac Tadić navodi kako cijeli sadržaj presude ukazuje što je potrebno osigurati kako bi se u cijelosti provela. A to je legitimno političko predstavljanje.
- Skrenut ću pozornost samo na točku 51 iz našeg obrazloženja. A obrazloženje je sastavni dio odluke, ono je obligatorno također kao i sam dispozitiv. U toj točki 51 govori se o legitimnom predstavljanju. Ustavni sud obrazlaže zašto je potrebno da određeni izaslasnik koji je izabran u Dom naroda mora imati bazu onoga koga predstavlja. Dakle, ako predstavlja Bošnjake, Srbe, Hrvate ili ostale, da na određeni način ima tu bazu. Drugim riječima, ondje gdje nema potreban broj birača koji bi dali legitimnost tom izaslaniku, onda ta županija ne bi imala izaslanika u Domu naroda. To, međutim, sada nije tako. To bi se trebalo regulirati Izbornim zakonom - ističe nekadašnji prvi čovjek Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine. On dalje obrazlaže kako postoji nekoliko mogućih rješenja kojima je moguće provesti sadržaj odluke Ustavnoga suda. Ključno je, po njemu, da se napravi jasan odmak i distinkcija od krajnje politikantskih i falsifikatorskih tvrdnji o biti Doma naroda.
- Kako naći tu rješenje, ima nekoliko opcija, a ne bih želio o njima govoriti jer ta je stvar na politici, ali se može naći rješenje koje bi uvažavalo ovo stajalište Ustavnoga suda. Dom naroda nije dom županija i s time treba raščistiti. Ustavni sud je u svojoj odluci jasno rekao kako Dom naroda predstavlja narode, a ne federalne jedinice - županije. I on treba odražavati svoju temeljnu ulogu, a to je da predstavlja tri konstitutivna naroda i Klub ostalih. Dokle se to ne riješi u skladu s odlukom Ustavnog suda, smatram da odluka u cijelosti nije izvršena - navodi Tadić. Na upit o tome zašto se Ustavni sud u predmetu "Ljubić" pozvao na raniju presudu o konstitutivnosti na cijelome teritoriju BiH po apelaciji bošnjačkog člana Predsjedništva Alije Izetbegovića, Tadić je objasnio kako iz te presude proistječe čitav niz neispunjenih zahtjeva i obveza. - Ova odluka Ustavnoga suda, a ima još nekih, ukazuje da bi trebalo izvršiti korekcije u izbornom zakonodavstvu i ispoštovati tu odluku o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju - naveo je. Ustavni sud je u presudi "Ljubić", koju je donio 2016., bio nedvojben.
Nije dom županija
- Nesporno je da iz navedenog proistječe da je osnovna zadaća Doma naroda zaštita konstitutivnosti naroda. Nadalje, prema Ustavu Federacije, Federacija se sastoji od federalnih jedinica (županija). Međutim, bez obzira na navedeno, Dom naroda nije dom federalnih jedinica nego dom konstitutivnih naroda. Iz prethodne analize slijedi da pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti zasnovano na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u vezu s načelom konstitutivnosti naroda, neosporno proistječe da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda zasniva na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od triju konstitutivnih naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine - istaknuo je Ustavni sud.
