Prof. dr. sc. Katarina Vukojević, prodekanica za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te prodekanica za znanost, poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu u intervjuu za Večernji list osvrnula se na teme poput činjenice da više od 20 posto studenata na SUM-u dolazi iz Hrvatske, kao i na povezivanje akademskih institucija, odnosno Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta u Splitu. Suradnja je istaknuta i kroz niz projekata, a među njima su osnivanje zajedničkog Centra za medicinu spavanja, koji je uspostavljen uz pomoć IPA-Interreg projekta pod nazivom “Joint Delivery of Sleep Medicine Diagnostic and Therapeutic Services in the Cross-Border Area of Southern Croatia and Western Bosnia and Herzegovina”, kao i Interreg IPA-CBC projekt “Mobile Access Dental Clinic” između Mostara i Splita. S ponosom ističe kako je studirala medicinu kao druga generacija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. - Sada kao prodekanica i profesorica mogu reći da naš fakultet ima ambiciozne planove i jasnu strategiju razvoja. Osobno sam duboko posvećena ostvarenju svih strateških ciljeva. U odnosu na obitelj medicinskih fakulteta u Europi i svijetu vidim naš Medicinski fakultet u ravnopravnom položaju s najboljima - naglasila je Vukojević.
Večernji list: Sveučilište u Mostaru već više akademskih godina upisuje više od 20 posto studenata iz Hrvatske. Vi ste prodekanica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, ali i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Kakvi su studenti ovdje u Mostaru u odnosu na Split i obrnuto? Kakva su vaša iskustva?
- Poznato je da medicinske fakultete upisuju studenti koji polože državnu maturu u najvećoj konkurenciji svojih vršnjaka. Sve su to mladi razvijenih kognitivnih sposobnosti i drugih predispozicija koje studij medicine pretpostavlja. Zato ih ne gledam kao različite skupine. Kriteriji tijekom studija jednaki su na obama fakultetima. Moja iskustva s obiju grupa studenata su iznimno pozitivna. Studenti su na jedan način odraz vremena i sustava obrazovanja u kojem živimo. Iz generacije u generaciju donose neke svoje jedinstvene kvalitete i karakter, što doprinosi raznolikosti i obogaćuje akademsku zajednicu. Pred profesorima medicinskih fakulteta je zadaća i izazov održavati visoku razinu motivacije i ambicije studenata. Neki su zainteresirani za znanstveno-istraživački rad, a mnogi se uključuju u studentske udruge, projekte te sudjeluju na konferencijama i stručnim tečajevima, što im omogućuje stjecanje dodatnih znanja i iskustava. Uspješni studenti su i naš uspjeh, što kao prodekanica promičem na obama fakultetima.
Večernji list: Što povezuje studente i što osobno činite da bi ta akademska veza bila čvršća?
- Zaista je značajan broj aktivnosti na kojima svakodnevno radim kako bi se naše institucije što bolje akademski povezale. Eto, navest ću neke koje me posebno inspiriraju, a usmjerene su na iznimne studentske angažmane. Uključujući studentske udruge povezujemo studente Splita i Mostara organiziranjem studentskih kongresa, tečajeva i radionica u područjima medicine, dentalne medicine i farmacije. Osobno sam sudjelovala u nekoliko takvih aktivnosti kroz popularna i stručna predavanja ili kao predavačica ili suorganizatorica. Već dugi niz godina kao mentorica studentima iz Mostara i Splita aktivno sudjelujem na kongresu koji organizira International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) na kojem studenti imaju priliku prezentirati svoje znanstvene radove i slušati predavanja nobelovaca i uglednih, vrsnih kolega iz inozemstva te time širiti svoje znanstvene spoznaje i umrežiti se s kolegama iz niza drugih zemalja. Ove godine ISABS je, prema američkim medijima, proglašen najvažnijim događanjem na svijetu jer su aktivno sudjelovala četiri nobelovca, a naši studenti iz Splita i Mostara imali su nekoliko studentskih radova i kratkih prezentacija te su imali priliku sudjelovati na događanju Nobel Spirit. Već dvije godine zaredom organiziram studijski posjet studenata medicine na hrvatskom i engleskom jeziku, koji iz Mostara dolaze u Split na stručno usavršavanje iz anatomije. Bila sam mentorica na 10 diplomskih radova u Splitu te 10 diplomskih radova u Mostaru, zatim mentorica na dvama magisterijima u Mostaru te na 6 doktorskih disertacija u Mostaru i 15 u Splitu. Bila sam voditeljica ili suradnica na 14 znanstvenih ili stručnih projekata u kojima su sudjelovali kolege iz Splita i Mostara. Ukratko, mislim da moj profesionalni opus predstavlja most suradnje dviju institucija i da postignuti rezultati doprinose unaprjeđenju nastavnih, znanstvenih i stručnih procesa na obama fakultetima, odnosno obama sveučilištima.
Večernji list: Medicinski fakultet u Splitu najznačajniji je akademski partner Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Kako izgleda ta suradnja?
- Mostar i Split su gradovi prijatelji od 1972. godine. To prijateljstvo i suradnja nastavili su se osnivanjem Medicinskog fakulteta u Mostaru, u čiji rad su se kao gostujući profesori uključili mnogi splitski profesori te i dandanas njih 56 aktivno sudjeluje u nastavnom procesu te znanstvenoj i stručnoj suradnji kroz simpozije, mentoriranje na diplomskim radovima i doktorskim disertacijama, organiziranje zajedničkih tečajeva trajne medicinske izobrazbe te suradnji u nizu znanstveno-istraživačkih i stručnih projekata. Posebno bih htjela naglasiti osnivanje zajedničkog Centra za medicinu spavanja, koji je uspostavljen uz pomoć IPA-Interreg projekta pod nazivom “Joint Delivery of Sleep Medicine Diagnostic and Therapeutic Services in the Cross-Border Area of Southern Croatia and Western Bosnia and Herzegovina”. Nositelj projekta bio je Medicinski fakultet u Splitu, a SKB Mostar i Medicinski fakultet u Mostaru bili su partneri. Centar za medicinu spavanja i danas ujedinjuje te tri institucije i ostvaruje zavidne rezultate. Ujedno je osnova za razvoj Referentnog centra za medicinu spavanja u BiH u budućnosti. Istaknut ću i Interreg IPA-CBC projekt “Mobile Access Dental Clinic” između Mostara i Splita, kojemu je cilj promocija oralnog zdravlja stanovništva u prekograničnom području, a koji je dodatno učvrstio suradnju Splita i Mostara te dao značajan doprinos za održivi razvoj studija dentalne medicine u Mostaru i Splitu. Suradnja je urodila brojnim zajedničkim znanstvenim radovima, projektima, tečajevima te prijateljskom podrškom za suradnju i razvoj novih zajedničkih ideja i projekata.
Večernji list: Vi ste poznata profesorica koja je povezana s akademskom izvrsnošću i istraživanjima. Na kojim projektima trenutačno radite i kakvi su vam idući planovi?
- Trenutačno sam voditeljica znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod naslovom “Genetska dijagnostika malformacija bubrega i mokraćnog sustava” te voditeljica stručnog STEM projekta pod naslovom “Uz zdrav životni stil raSTEMo”, koji financira Europski socijalni fond. Suradnica sam na još jednom HRZZ projektu i jednom Obzor Europa projektu. U recenziji su još tri dodatna istraživačka projekta prijavljena na Obzor Europa i na EU fondove prema pozivima za Ciljana znanstvena istraživanja te poziv Dokaz koncepta, a rezultate očekujem krajem godine. S kolegama iz NetHub akceleratora za inovacije u zdravstvu organiziramo Healthtech Adria Meetup događanja kojima, uz pozvana predavanja i panel-rasprave, promoviramo okružje za inovacije u zdravstvu okupljajući mlade znanstvenike iz područja biomedicine i tehničkih i srodnih područja. Do sada smo organizirali tri takva događanja i već imamo nekoliko suradnja koje su uspostavljene i iz kojih se pripremaju projektne prijave u temama inovacija u zdravstvu. S obzirom na dobar odziv mladih kolega, u studenome ove godine planiramo organizirati i prvu Healthtech Adria konferenciju čime, nadam se, podižemo ljestvicu razvoja digitalnih tehnologija u zdravstvu.
Večernji list: Neke istraživačke projekte realiziraju zajednički dva fakulteta?
- Da, voditeljica sam sada već drugog projekta Hrvatske zaklade za znanost, u kojemu se s projektnim suradnicima bavim genetskom podlogom prirođenih anomalija bubrega i urotrakta ukupne vrijednosti. Vrijednost projekta je oko 400 tisuća eura. Suradnici na projektu su kolege s Medicinskog fakulteta u Splitu i Mostaru, zatim s KBC Split i SKB Mostar te suradnici s Columbia Sveučilišta u New Yorku, Penn State sveučilišta u SAD-u, Dalhousie sveučilišta u Kanadi i Shiga Medicinskog sveučilišta u Japanu. Projekt je do sada rezultirao objavom 43 znanstvena rada u časopisima uglavnom u prvoj kvartili prema WoS bazi; obranjeno je 8 doktorskih disertacija i 12 diplomskih radova u Splitu i Mostaru. Također, u nekoliko istraživačkih projekata koje su vodili kolege iz Mostara sudjelovala sam kao suradnica, što je rezultiralo s dodatnih 6 obranjenih doktorskih disertacija te 4 koje su u završnoj fazi. Mislim da ovakva suradnja dvaju fakulteta uistinu daje priliku mnogim mladim ljudima koji s nama rade i surađuju da ostvare zavidne rezultate i u našoj regiji i time sve manje imaju potrebu za odlaskom u druge zemlje.
Večernji list: Kao prodekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru gdje vidite Medicinski fakultet u Mostaru u odnosu na obitelj medicinskih fakulteta u Europi i svijetu?
- S ponosom ističem kako sam studirala medicinu kao druga generacija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Sada kao prodekanica i profesorica mogu reći da naš fakultet ima ambiciozne planove i jasnu strategiju razvoja. Osobno sam duboko posvećena ostvarenju svih strateških ciljeva.
U odnosu na obitelj medicinskih fakulteta u Europi i svijetu vidim naš Medicinski fakultet u ravnopravnom položaju s najboljima. Temelj tog razmišljanja su naše prednosti koje uključuju vrhunsko obrazovanje, motivirane studente, nastavnike i administraciju, poticajno okružje za istraživanje i inovacije, internacionalizaciju i međunarodnu suradnju. Naš nastavni plan i program je međunarodno akreditiran i u skladu je s najnovijim nastavnim i znanstvenim dostignućima i praksama. Prvi smo u Europi uveli kolegij personalizirane medicine i biotehnologije. Ove godine promovirat ćemo prvu generaciju studenata medicine na engleskom jeziku. Uvodimo moderne metode poučavanja, a naši studenti stječu iznimno dobre kliničke sposobnosti i vještine i praktična znanja te su prepoznati na tržištu rada i lako dobivaju zaposlenje u struci. Imamo izvrsne primjere istraživačkih radova u koje su uključeni i naši studenti, s naglaskom na inovacije u medicini, a naši znanstveni radovi objavljuju se u prestižnim znanstvenim časopisima i prezentiraju na međunarodnim konferencijama. Aktivni smo u jačanju suradnje s drugim medicinskim fakultetima u Europi i svijetu. Prije dvije godine naše Sveučilište je potpisalo sporazum o nastavnoj, znanstvenoj i stručnoj suradnji s Penn State sveučilištem, koje je najbolje javno sveučilište u SAD-u. U sklopu tog sporazuma ugostili smo pet studenata koji su proveli po tjedan dana na našem fakultetu i bolnici, a u planu je i odlazna mobilnost naših studenata u SAD. Trenutačno smo uključeni u nekoliko međunarodnih projekata, povećavamo broj studentskih razmjena i suradnji s renomiranim znanstveno-nastavnim institucijama. Sve zajedno doprinosi međunarodnoj prepoznatljivosti, što se ogleda i u nedavnoj poziciji našeg sveučilišta na relevantnim svjetskim ljestvicama izvrsnosti.
Večernji list: Na kraju jedno osobno pitanje. Poznati ste i priznati kao izvrsni u svom radu kako u istraživanju tako i u nastavi koju održavate i na hrvatskom i engleskom jeziku. Dobitnica ste brojnih nagrada. Gdje nađete motivaciju za težak rad i izvrsne rezultate? To neka bude ujedno i poruka mladim znanstvenicima.
- Motivacija dolazi iz ljubavi prema ljudima, medicini i znanosti. Rad u medicini i znanosti za mene nije samo profesija, već poziv koji me ispunjava i daje smisao mom radu. Kreirati znanstvenu hipotezu s mojim doktorandima, neprekidno s njima tražiti odgovore na brojna pitanja i znanstvenim metodama dolaziti do novih znanja, rješavati nove izazove, umrežavati ih i davati im prilike za učenje novih spoznaja pomaže mi u stvaranju kreativnog okružja. Kad u to okružje dođu novi studenti, to me dodatno motivira. Vidjeti njihovu želju za učenjem i razvojem daje mi snagu i inspiraciju da i sama budem bolja i više se trudim. Pomažući mladim ljudima da postanu bolji ljudi, dobri stručnjaci i empatični liječnici, to je ono što osjećam da je moj doprinos razvoju našeg društva. S druge strane, nisu nevažni podrška i priznanje kolega i zajednice. To mi je doista poticaj da nastavim dalje, a ujedno spoznajem koliko je moj doprinos važan i koliko utječe na druge.
Moja poruka mladim znanstvenicima: nikada ne prestanite biti znatiželjni, marljivi, strpljivi i suradni. Studij i studijske angažmane “začinite” s barem malo strasti, u Dalmaciji bi rekli “za sve što radiš moraš imati force”. S druge strane, ne treba se bojati neuspjeha jer je i to sastavni dio znanstvenog rada i prilike za učenje. Okružite se ljudima koji vas podržavaju i inspiriraju, surađujte s kolegama, vjerujte u sebe i svoju vrijednost i uvijek idite naprijed.
