Američki Bloomberg objavio je listu zemalja u kojima je stanovništvo pod najvećim stresom. U istraživanju je korišteno nekoliko parametara: godišnja stopa samoubojstava, prosječan godišnji prihod po glavi stanovnika, stopa nejednakosti zarada, korupcije i nezaposlenosti.
Lista od 74 zemlje
Uzevši u obzir sve parametre, BiH na listi od 74 države zauzima 13. poziciju s indeksom 50,2. Od zemalja iz okruženja, pod stresom su više samo stanovnici Makedonije koji se na listi nalaze na devetoj poziciji s indeksom stresa 50,2. Hrvatska zauzima 36. poziciju, a Srbija 28. Prvo mjesto zauzima Nigerija s indeksom 70,1 a u stopu je prati Južna Afrika s indeksom 70. Iza njih su El Salvador, Mongolija, Gvatemala, Kolumbija, Pakistan.. Na začelju tablice nalazi se Norveška čije je stanovništvo pod najmanjim stresom. Ova država ocijenjena je indeksom 5,4. U “društvu bez stresa” nalaze se još i Luksemburg, Švicarska, Švedska, Australija i Danska. Što se najvećih zemalja tiče, Rusija zauzima 25. poziciju, Kina 29., SAD 54., Britanija 56. mjesto, dok Kanada i Njemačka dijele 65. mjesto. Prosječni BDP u BiH iznosi 4,866 dolara po glavi stanovnika. Prema statistikama, prosječna plaća u BiH iznosi 423 eura, dok je u Makedoniji 357 eura. Najniža plaća je u Srbiji i iznosi 352 eura, ipak njeni stanovnici su znatno manje pod stresom.
Potrošnja lijekova
Stupanj razine stresa pod kojim stanovnici žive velikim dijelom utječe i na dužinu životnog vijeka koji u BiH iznosi 76 godina, dok je u Hrvatskoj 77 godina, a u Srbiji 75. Koliko su građani BiH pod stresom pokazuju situacije koje eskaliraju u vidu ubojstava na mah, samoubojstava, ali i svakodnevnih sukoba koji se pojavljuju na ulici ili u redovima pred različitim šalterima. To zorno prikazuje i nedavna tučnjava na raskrižju u Mostaru gdje su se vozači potukli oko prava prvenstva prolaza. Ljudi su pod stalnim stresom koji kulminira u banalnim situacijama. Sitnica je dovoljna da “kap prelije čašu”. Podaci koji govore o potrošnji lijekova za smirenje i antidepresiva na prvi mah su smirujući jer se na ove lijekove troši dosta manje. Tako je, primjerice, za tablete za smirenje u 2013. potrošeno oko osam milijuna KM, što je skoro dva puta manje u odnosu na 2009. Ako računamo u novcu, blagi pad u potrošnji zabilježen je i kada su u pitanju antidepresivi. Međutim, kada se potrošnja lijekova izrazi u jedinici za izražavanje potrošnje, koja je između ostalog neovisna o cijeni lijeka, dolazimo do zaključka da se u promatranom razdoblju potrošnja tableta za smirenje i antidepresiva ustvari povećavala.
