Predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MMKS) Theodor Meron pred kraj svog mandata ističe da je uvjeren kako je mogao donijeti “fer i objektivnu presudu” Ratku Mladiću i razmatra da predloži izmjene haaškog pravilnika o izuzećima sudaca.
U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) sudac Meron – kojem u siječnju iduće godine ističe mandant – izražava žaljenje što neće biti u prilici sudjelovati u donošenju presude Radovanu Karadžiću, kao i što neće biti član vijeća u predmetu Ratka Mladića.
Komentirajući odluku suca Jean-Claudea Antonettija da ga isključi iz predmeta protiv bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) Ratka Mladića zbog percepcije pristrasnosti, Meron kaže da se protivio takvoj odluci. Usprkos tome, Meron se, bnakon zahtjeva Obrane Radovana Karadžića za njegovo izuzeće zbog istih razloga, sâm povukao iz Apelacijskog vijeća i iz ovog predmeta.
Za BIRN BiH Meron je kazao da je pogrešno promatrati trenutne probleme Mehanizma kao kontroverzu između njega i sucaAntonettija. Pojasnio je da on i Antonetti imaju različite poglede na pravnu znanost, ali da to nije na osnovu nečega osobnog između njih.
“Bio sam vrlo jasan u svojim službenim priopćenjima, ne slažem se s odlukama suca Antonettija o diskvalifikacijama sudaca u slučaju ‘Mladić’”, ističe Meron, dodajući da je uvjeren kako bi, da je ostao u tom predmetu, imao fer i objektivan pristup.
Govoreći o predmetu protiv Karadžića, Meron objašnjava da se on osobno iz ovog predmeta povukao kako bi se uštedjeli vrijeme i novac.
Iako je razočaran načinom na koji su se stvari odvijale, on je, kako kaže, uvjeren da je Mehanizam dovoljno jak da izdrži nesuglasice između njega i Antonettija.
“Trenutno se bavim pitanjem jesu li izvjesne strukturne promjene potrebne kako bi se osiguralo efikasnije rješavanje pitanja izuzeća sudaca i da li da predložim izmjenu Pravilnika o postupku i dokazima Mehanizma u tom pogledu”, kaže Meron, dodajući da bi eventualni prijedlog bio podnijet na razmatranje svim sucima Mehanizma.
Haški tribunal je Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid i druge zločine u BiH. Presuda Karadžiću, prema mišljenju Merona, mogla bi biti početkom naredne godine.
Mladića je Haški tribunal prvostupanjskom presudom proglasio krivim za srebrenički genocid, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Osuđen je na doživotni zatvor.
Uprkos ovakvim odgađanjima te drugim kontroverzama, Meron navodi da je ponosan na dostignuća Mehanizma i Haškog tribunala, osobito u pogledu međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava.
Dostignuće Haškog tribunala, prema Meronu, veće je i od činjenice da je taj sud uspješno proveo neke od najtežih postupaka, te priveo pravdi 161 osobu protiv koje je podigao optužnice.
