Vrijeme u kojemu je granica Bosne i Hercegovine, a osobito ona prema istoku, bila porozna uslijed kroničnog nedostatka ljudstva, čini se da polako odlazi u prošlost. Parafiranje sporazuma između Bosne i Hercegovine i Europske unije o operativnim aktivnostima koje provodi Europska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) uvod je u njegovo konačno potpisivanje i operacionalizaciju, a istodobno je na Vijeću ministara usvojen i prijedlog Zakona o graničnoj kontroli koji donosi brojne novosti.
Političko pitanje
Međutim, važno pitanje zbog kojega BiH "kaska" na europskom putu, a izravno je vezano uz granicu, kao i migracije stanovništva, odnosi se na pozive za usklađivanje vizne politike BiH s viznom politikom Europske unije, a to u praksi znači uvođenje viza za građane Rusije, Kine, Turske, Saudijske Arabije i drugih zemalja. Takvo što veže se i uz odobravanje Plana rasta, a čini se kako o neukidanju viza suglasje, svatko iz svojih razloga, imaju srpski i bošnjački političari. Za Hrvate to pitanje uopće nije sporno te su spremni na potpuno usklađivanje vizne politike, no za takvo što potrebna je suglasnost političkih predstavnika drugih dvaju naroda. Nije nevažno za podsjetiti kako su se na Ministarskom forumu zapadnog Balkana o pravosuđu i unutarnjim poslovima, održanom 3. i 4. studenoga 2022., partneri sa zapadnog Balkana obvezali svoju viznu politiku brzo uskladiti s viznom politikom EU-a.
O temi granica i viza bilo je riječi i na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, pri čemu je naglašena suradnja u upravljanju migracijama i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Konstatirano je kako EU i zapadni Balkan snose zajedničku odgovornost za prevladavanje zajedničkih izazova. Trebali bi pojačati suradnju u nizu ključnih područja, kao što su upravljanje migracijama, vizna politika, borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije, kao i pravosuđe i vladavina prava.
Regija zapadnog Balkana trebala bi osigurati usklađivanje vizne politike s EU-ovim popisima trećih zemalja čijim su državljanima potrebne vize, posebno kad je riječ o onim trećim zemljama koje predstavljaju rizik od nezakonitih migracija ili sigurnosni rizik za EU.
I dok se rješenje situacije s vizama još uvijek čeka, postoji napredak na nekim drugim poljima. Tako se prijedlogom zakona o graničnoj kontroli ispunjava jedan od strateških ciljeva iz ranije usvojene strategije integriranog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini. Odredbama novog zakona uređuju se, među ostalim, važna pitanja upravljanja granicom te se vrši njihovo usklađivanje s važećom pravnom stečevinom EU-a. Kroz 11 poglavlja ovaj prijedlog zakona na sveobuhvatan način uređuje pitanja granične kontrole i nadležnih tijela; prelaska državne granice, graničnih prijelaza i odobrenja; graničnih provjera i nadzora državne granice.
Bolje upravljanje
U poglavlju "Granična crta i uređenje prostora uz državnu granicu" propisana su pravila koja se odnose na razgraničavanje, obilježavanje i uređivanje granične crte i njezine vidljivosti, kao i na zabranu djelatnosti uz graničnu crtu i uređenje prostora uz državnu granicu. Istodobno su uređena pitanja povrede državne granice i granični incidenti; međunarodna granična suradnja; prenošenje oružja te prikupljanje osobnih podataka i evidencije u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Istodobno, podrška Frontexa koja se očekuje u idućem razdoblju omogućit će BiH da se lakše suočava s izazovima na granici, a takvo što osobito je bitno u kontekstu činjenice da je tzv. zapadnobalkanska ruta i dalje prilično aktivna, a moguće je da će biti i aktivnija na proljeće dolaskom povoljnijih vremenskih prilika. Posljednji zbrojni podaci koji obuhvaćaju vrijeme do kraja rujna pokazuju kako je Granična policija BiH u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska granice u ovom razdoblju otkrila 9600 osoba. Na ulazu u zemlju otkriveno je 3817, a na izlazu iz Bosne i Hercegovine 5783 migranta, što je povećanje za 10,1% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, a najviše otkrivenih osoba predstavljaju državljani Sirije, Turske, Afganistana, Maroka i Pakistana.
