Broj kaznenih djela koja su počinili migranti u posljednjih nekoliko dana u HNŽ-u rapidno raste. Stanovništvo ove županije izloženo je nasilnim ispadima migranata koji su u BiH ušli nezakonito. Zanimljivo je spomenuti kako pod krinkom migranata u BiH sve češće ulaze muškarci iz zemalja u kojima nije rat te se postavlja pitanje njihova motiva, piše Večernji list BiH. Zabrinjavajuća je činjenica da su među žrtvama sve češće i policijski službenici.
Naime, u razmaku od samo tri dana migranti su napali dvije policijske patrole u HNŽ-u. Nakon što su se u četvrtak u poslijepodnevnim satima sukobili s djelatnicima Policijske uprave Mostar, koji su na teren izišli po dojavi građana, migranti su u nedjelju večer ozlijedili policajca Policijske postaje Čapljina. Prema izvješću MUP-a HNŽ-a, migranti su u Čapljini pokušali otuđiti vozilo, što je primijetila policijska patrola u blizini dječjeg vrtića.
“Migranti su policijskim djelatnicima pružali aktivan otpor, pri čemu je jedan djelatnik PP Čapljina zadobio lakše tjelesne ozljede. Ovom prilikom došlo je do oštećenja ograde oko dječjeg vrtića, a migranti su privedeni u PP Čapljina”, navedeno je iz MUP-a HN županije. Ističu kako je u samo nekoliko dana više osoba s područja Čapljine, Stoca, Mostara... prijavilo razne vrste napada migranata, od provala u kuće, krađe stvari, fizičkih nasrtaja, pljački. A situacija bi u predstojećem razdoblju mogla biti još lošija, budući da se sve veći broj stranih državljana iz Pakistana, Sirije, Gaze, Palestine, Afganistana (većina je iz zemalja koje nisu zahvaćene ratom) kreće kroz Hercegovinu.
Prema riječima ministra unutarnjih poslova HNŽ-a Slađana Bevande, problem je to što migranti prelako i ilegalno ulaze u BiH, kao i postojeća zakonska rješenja koja im omogućavaju slobodno kretanje po BiH te činjenica da ih se ne može procesuirati za počinjena kaznena djela. Naime, u slučaju migranata, domaće institucije u BiH, a posebice policijske agencije, nemoćne su. Kada dođe do počinjenja kaznenog djela, policijski službenici migrante privedu u službene policijske prostorije i tu dolazi do problema. Gotovo nijedan od njih nema odgovarajući identifikacijski dokument države iz koje dolazi, nego su ih policijski službenici prisiljeni legitimirati na osnovi podataka koje im oni sami kažu. Riječ je, naravno, o lažnom identitetu. Tužiteljstvo, pak, ne može podignuti optužnice na osnovi lažnog identiteta te bez obzira o koliko se teškom kaznenom djelu radi, migrant koji ga je počinio ponovno je na slobodi u razdoblju od 24 sata od privođenja u policijsku postaju.
Zbog svega navedenog postoji bojazan da će se među migrantima proširiti vijest o manjkavosti sigurnosnog i pravosudnog sustava BiH koji im omogućuje počinjenje kaznenih djela bez procesuiranja. Stoga se među stanovništvom, ali i vodstvom policijskih agencija, opravdano javlja strah od pojave teških kaznenih djela migranata (ubojstva, silovanja...) jer su sve svjesniji da za ta djela u ovakvom sustavu i prema postojećim zakonima u BiH neće kazneno odgovarati. Kako bi se spriječila teška kaznena djela, iz MUP-a HNŽ-a apeliraju na nadležne institucije da se mora pronaći način za procesuiranje migranata bez obzira imaju li odgovarajuće dokumente ili ne. Tim povodom ovih dana će biti organiziran i sastanak na kojem će sudjelovati predstavnici MUP-a HNŽ-a, Tužiteljstva te Ureda za strance.
Na probleme ilegalnih migranata već dulje vrijeme upozorava i ravnatelj Granične policije Zoran Galić, koji je nedavno za Večernji list potvrdio kako je trenutačno sve aktivnija ruta kroz Hercegovinu. Govoreći o rješenju problema nekontroliranog kretanja migranata kroz BiH, Galić je u više navrata naglašavao kako se ovaj problem može riješiti izmjenom Zakona o strancima u BiH. Naime, BiH bi trebala primijeniti praksu Mađarske i Srbije, koje su skratile rok za traženje azila na svega 24 sata. Tako bi i u Zakonu o strancima u BiH prvenstveno trebalo promijeniti članak koji se odnosi na razdoblje dano strancima za traženje azila. Ono je sada 14 dana. Uz to, strancima bi u razdoblju dok ne dobiju azil trebalo potpuno ograničiti kretanje. Skraćivanjem tog roka na 24 sata i ograničenjem kretanja izbjegao bi se prostor za manipulaciju koji se migrantima sada otvara. Naime, većina njih po ulasku u BiH da izjavu kako ima namjeru podnijeti zahtjev za azil, no tek rijetki u 14 dana to i naprave. Spomenuta izjava omogućava im neograničeno kretanje kroz BiH.•graničio kretanje
