Neslužbene brojke kažu da je u BiH od završetka rata na ovamo dijaspora poslala više od 50 milijardi maraka. Samo prošle godine ukupni tekući transferi, osobni koji se odnose na novčane doznake i ostali koji se odnose na mirovine, iz inozemstva prema BiH iznosili su 4,29 milijardi maraka. Od tog iznosa, 2,95 milijardi maraka otpada na novčane doznake iz inozemstva, što je rast za gotovo 10 posto u odnosu na 2018. godinu kada je u ovu zemlju stiglo oko 2,69 milijardi KM, piše Večernji list BiH.
Pad od 4,5 posto
Od 2015. na ovamo brojke samo rastu. Međutim, koronakriza utječe i na ovu oblast. Godina o kojoj se na njezinu početku govorilo s optimizmom i gledalo kao na jednu u kojoj će BiH doživjeti osjetan gospodarski rast, bit će jedna od onih koju bismo najradije zaboravili, a brojke će na kraju biti u minusu. Tako EBRD prognozira pad BDP-a za ovu zemlju od 4,5 posto. I tu inozemne doznake igraju važan čimbenik. - Očekivani pad doznaka (koji obično iznosi oko 11 posto BDP-a) negativno će utjecati na potrošnju, dok će zatvaranje granica i tvornica ograničiti izvoz i isporuke - stoji, između ostalog, u izvješću EBRD-a. To je samo jedan u nizu pokazatelja koliko toga ovisi o dijaspori. Primjerice, ovog ljeta ih nema. I vlasnici restorana upozoravaju na tu činjenicu. - Jasno je da su oni, osobito ljeti, pokretačka snaga gospodarstva. U ranijim vremenima još se bolje živjelo od dijaspore, ali i ovi danas izvedu prijatelje iz kuća, dođu, druže se, sjede, jedu, piju... nedostaje to - priča nam vlasnik jednog restorana u Mostaru. Kaže i kako to povlači za sobom cijeli lanac zadovoljnih ili, u ovom slučaju, nezadovoljnih ljudi. - Ako oni meni dođu, imat ću više posla. Od čovjeka sa sela uzimam meso, krumpire, voće i povrće. Distributeri pića također profitiraju. Ovako nikome nije dobro - priča nam čovjek.
Popravljanje socijalne slike
Gorana Kojić, agronominja, također ističe da je smanjena potrošnja domaćih proizvoda zbog utjecaja pandemije. - Nema dovoljno naroda, stranaca - kaže. Prema Centralnoj banci udio ukupnih transfera iz inozemstva iznosi 12,24 posto BDP-a. - Ako promatramo samo novčane doznake iz inozemstva, njihov udio je 8,42 posto u BDP-u – stoji u informacijama iz Centralne banke za 2019. godini. Analitičari su se tada složili da doznake dijaspore “popravljaju socijalnu sliku” te doprinose očuvanju stabilnosti domaće ekonomije. Doznake iz inozemstva od bh. dijaspore najviše stižu iz zemalja zapadne Europe, odnosno Njemačke, zatim Skandinavije, Sjeverne Amerike i nešto manje iz Australije. S obzirom na to da je kriza prouzročena pandemijom koronavirusa zahvatila cijeli svijet, jasno je da će ova godina biti lošija od svih ostalih i da radnici u inozemstvu neće moći poslati onoliko novca koliko su planirali ili koliko su slali ranijih godina kada je situacija bila stabilna, a posla bilo napretek. Najveći je problem što se ne može prognozirati kada će sve ovo prestati i kada će se, ako se i proglasi kraj pandemije, situacija potpuno normalizirati. Do tada, svi ćemo sa strepnjom gledati prema svakom novom danu, štititi svoje zdravlje i nadati se boljem sutra. Bolje sutra podrazumijeva i dolazak dijaspore u rodne krajeve koji je sada dobrim dijelom onemogućen, a istima se ovdje raduju brojni ugostitelji, vlasnici restorana, vlasnici raznih trgovina u kojima su oni koji rade u inozemstvu dosad ostavljali solidan novac.•
