Izvješće ministra gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Željka Laketića ovih se dana našlo na klupama zastupnika županijske Skupštine, piše Večernji list BiH. Izvješće se odnosi na stanje u malom i srednjem gospodarstvu, kreditnim linijama koje koriste ta poduzeća, poticajima koje im daju lokalne zajednice i županija.
U zaključku ministra Laketića navodi se kako malo gospodarstvo još uvijek nije pronašlo izlaz iz višegodišnje ekonomske krize, da su ulaganja u taj sektor gospodarstva sve manja, kako od samih poduzetnika tako i od institucija.
Kreditne linije
Poseban naglasak je na revolving kreditnoj liniji u kojoj gospodarstvenici mogu dobiti sredstva po kamati od četiri posto uz poček od tri do šest mjeseci, s rokom otplate do tri godine. Prošle godine dodijeljeno je 504.225 KM u ukupno osam kredita, a na raspolaganju je ostalo 548.813 maraka za nove kredite.
- Problem u toj priči je to što tvrtke ne mogu ponuditi imovinu kojom će jamčiti vraćanje kredita, a to je jedan od glavnih uvjeta za odobrenje sredstava - navodi se u izvješću.
S druge strane, krediti koji su odobreni kroz regionalni jamstveni fond (RGF) producirali su određene probleme jer korisnici nisu navrijeme uplaćivali rate.
- Od ukupno financiranih 18 klijenata, kod njih četvero su zabilježena kašnjenja u otplati zbog kojih su pokrenuti sudski postupci za prinudnu naplatu - stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva HNŽ-a. Zabrinjavajući je podatak kako 3,6 milijuna maraka tih sredstava i dalje stoji neiskorišteno. To nije posljedica loše informiranosti vlasnika malih i srednjih poduzeća nego i administrativnog aparata koji nije usklađen s gospodarstvom te je prezahtjevan za veliki broj tvrtki.
Uložiti više napora
- Kako je BiH tek na početku reforme sustava državne pomoći, u idućem razdoblju treba očekivati više napora izvršne vlasti po tom pitanju, osobito kada govorimo o procesima koji su vezani uz pridruživanje BiH Europskoj uniji - zaključuje ministar Laketić u svom izvješću. Na tom području će biti poduzete brojne aktivnosti i zbog Reformske agende koja podrazumijeva brojne promjene upravo na tom polju. Ono što nas svakako može zabrinuti je stagnacija malih i srednjih poduzeća, što u gospodarskom smislu znači nazadovanje. Mehanizmi državne pomoći bit će od presudnog značaja za veliki broj poduzeća koja pokušavaju preživjeti na domaćem tržištu te ulažu napore kako bi se pojavila i na tržištu izvan Bosne i Hercegovine. Laketić najavljuje kako će i Vlada HNŽ-a uvelike pojačati napore kako bi se mala i srednja poduzeća konačno dovela u poziciju u kojoj se neće govoriti o krizi, nego o razvojnim projektima koji će otvoriti nova radna mjesta, nove tehnologije i smanjenje troškova proizvodnje, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti u odnosu na slične tvrtke iz ostatka Europe. Blagi pozitivni pomaci se već vide, ali stanje mora biti mnogo bolje nego što je to sada slučaj.
