Kiseljačanima, kao i žiteljima okolnih mjesta koji žele uživati u vrhunskoj kapljici vina, bez obzira na vrstu koja im odgovara, posljednjih šest godina omiljena destinacija je podrum-vinarija Miroslava Raguza i Gorana Pejčinovića u Kiseljaku, piše Večernji list BiH.
Biraju najbolje
Za Miroslava, informatičara čiji je posao razvoj i prodaja softverskih sustava, i trgovca tekstilnim proizvodima Gorana proizvodnja vina je strast koja se razvila iz ljubavi prema kvalitetnim vinima. A da bi ih proizveli, biraju samo najbolje sorte grožđa, od Hercegovine do Posavine, za koju kaže da je potencijal vina u uzgoju grožđa, koji se tek razvija. “Mi smo vinari, a ne vinogradari. Ne uzgajamo grožđe, već ga odabiremo na terenu. Poput vrhunskih kuhara koji ujutro krenu u nabavu najboljih namirnica za svoje specijalitete, tako i ja već u srpnju počinjem s obilaskom svih ozbiljnih vinograda u BiH biranjem najboljih položaja, a nakon nabave cijeli proces je u našim rukama, od fermentacije do proizvoda koji mora biti izvrstan”, kaže Goran Pejčinović, koji nam je nabrojio vrste vina koje sa svojim partnerom Miroslavom proizvodi u svojoj maloj vinariji u Kiseljaku, od žilavke, chardonnaya, sauvignon blanca, merlota, cabernet sauvignona, syraha. Goran Pejčinović je, inače, zadužen za kompletnu tehnologiju pravljenja vina. Prednost u proizvodnji se daje kvaliteti, a ne kvantiteti. Ako ostavi poneku bocu, pretvara je u konjak po francuskoj recepturi. Za francusko tržište u Žepču se proizvode hrastove barrique bačve. Miroslav Raguz nabavio ih je i za njihov podrum, a priča i po čemu su ove bačve posebne. “Ne može svaki hrast biti barrique, samo onaj koji raste u posebnim uvjetima, na škrtoj zemlji. Barrique je inače mjera od 225 l, ali i mjera za kvalitetu jer u njemu vino poprima note karamela i vanilije te ubrzano sazrijeva”, prenosi Miroslav dio svojeg znanja o vinima. Svi koji poznaju ovog Kiseljačanina, koji je život u glavnom gradu BiH odlučio zamijeniti životom na obiteljskom imanju u Kiseljaku i nimalo ne žali zbog toga, znaju da se ne upušta ni u kakav posao bez znanja i cilja postići savršenstvo. “Svi koji kušaju ova vina, a ujutro ih zaboli glava, neće morati platiti vino, a ako je što ostalo, mogu vratiti”, u šali nam kaže Miroslav. Nakon prihvaćanja među potrošačima, partneri Miroslav i Goran svoju malu proizvodnju vina ovih dana legaliziraju, nakon čega kreću s prodajom. Projektu su dali naziv “Bosanska boutique vinarija”. Miroslav na pitanje otkud vinarija u Kiseljaku i je li to nešto potpuno novo na ovim prostorima, kaže da je tradicija proizvodnje i kušanja vina oduvijek bila vezana za srednjovjekovnu bosansku državu te su kroz povijest spominjane i vinske regije ne samo u Hercegovini već i Kaknju, Travniku, Doboju, Žepču, Posavini.
Zanimljivost za kraj
I na kraju jedna zanimljivost o njegovu prezimenu. Naime, obitelj mu korijene vuče iz Hercegovine, od Raguža. “Prelazeći preko Ivana izgubili smo kvačicu u prezimenu, ali ne i osjećaj za dobro vino”, kaže nam Raguz, čija vinarija u Kiseljaku uzima najbolje iz hercegovačkih i posavskih vinograda te grožđe u vlastitoj proizvodnji u Kiseljaku pretvara u vrhunska vina, a neke od najboljih sorti čuvaju u barrique bačvama iz Žepča čiji je dio, umjesto u francuskim podrumima, završio u njegovu podrumu u Kiseljaku.•
