Mama kuha najbolje. Mama najbolje glača rublje. No, je li majčina briga pravi razlog što se danas mladi sve teže osamostaljuju i sve teže odlaze od kuće? Mladi diljem svijeta ostaju s roditeljima sve dulje. Međutim, razlika u dobi osamostaljenja razlikuje se od države do države, a često je dob napuštanja obiteljskog doma usko vezana uz standard u nekoj zemlji, no nerijetko je povezana i s tradicijom.
Financijska neovisnost
Prosječna starost mladih koji napuštaju obiteljski dom postupno se povećava tijekom godina. Povećanje troškova stanovanja i života moglo bi biti uzrok tome, ali i nedovoljna emotivna zrelost i vezanost uz roditelje. Jedan od ključnih čimbenika koji doprinosi kasnijem osamostaljivanju je sve veći broj mladih koji ostaju dulje u obrazovanju. Studiranje do kasnih dvadesetih, često uz zaduživanje, može odgoditi financijsku neovisnost i mogućnost da se presele u vlastiti dom. Dok je nekada napuštanje roditeljskog doma u ranim dvadesetim godinama smatrano normom, danas društvo postaje sve tolerantnije prema tome da mladi ostaju dulje kod kuće. Ovo može biti povezano i s promjenama u obitelji, gdje roditelji sve češće pružaju podršku svojoj djeci u duljem razdoblju. Stranica World of Statistics objavila je rezultate istraživanja koji pokazuju s koliko godina mladi u prosjeku napuštaju obiteljski dom po zemljama. Na prvom mjestu je Švedska, koja čvrsto drži tu poziciju već dugo, gdje mladi odlaze od roditelja s prosječno 17,8 godina. Ovo je prilično rano ako se uzme u obzir da je europski prosjek 26 godina. Značajan dio ovih mladih Šveđana ne useljava se u tijesne kuće ili stanove koje dijeli s drugim ljudima ili studentske domove. Oni žive sami. Na samom vrhu liste su skandinavske zemlje te se tako roditeljska kuća u Danskoj napušta u prosjeku s 21,1 godinu, u Finskoj s 21,9, a u Norveškoj s 22,1 godinu. Pri dnu liste su uglavnom balkanske zemlje, i to Albanija gdje mladi napuštaju obitelj s 30 godina, Sjeverna Makedonija s 29,8, potom slijede Crna Gora (29,7), Srbija (29,6) te BiH (29,4).
Stanje na Balkanu
U BiH oko 250.000 mladih do 35. godine živi s roditeljima ili, jednostavnije rečeno, svaka druga mlada osoba, pokazali su rezultati istraživanja. Jedan od razloga je nezaposlenost, ali ne nužno jer i oni mladi koji rade ne mogu otplaćivati kredit i mjesečno za ratu davati 800 ili 1000 KM. Oni koji ne žive s roditeljima uglavnom traže priliku kako bi napustili BiH i negdje vani zaradili novac da bi u BiH kupili stan ili podignuli kat kuće. Bez posla i pristojnih mjesečnih primanja mladi se teško mogu osamostaliti i otići iz roditeljskog doma. U opsežnom istraživanju "Studija o mladima u BiH", koje su zajednički proveli Fakultet političkih znanosti u Sarajevu i Fondacija "Friedrich Ebert" prije tri godine, potvrđena je teza o produljenom boravku mladih kod roditelja. – Mladi u zemljama jugoistočne Europe, za razliku od svojih vršnjaka na sjeveru Europe, imaju tendenciju produljenog ostanka u roditeljskoj kući. To potvrđuje podatak da 77,4% mladih u BiH živi u roditeljskom domu. Čak 59,9% mladih to smatra najjednostavnijim rješenjem, dok 35,8% mladih navodi da im financijski razlozi ne dopuštaju živjeti samostalno – navodi se u studiji. Istodobno, svaka treća mlada osoba u BiH izjašnjava se kako bi živjela samostalno ako bi joj to financije dopuštale. U Hrvatskoj i Crnoj Gori gotovo 80% odraslih u dobi od 25 do 29 godina živi kod kuće. Zanimljivo je da ovaj pokazatelj u Srbiji pada na 69%. Balkanske zemlje općenito imaju BDP po glavi stanovnika koji je upola manji od prosjeka EU-a. Lokalne stanarine su skupe u usporedbi s lokalnim plaćama. Osim toga, stopa vlasništva nad nekretninama na Balkanu također je najviša u Europi, što ukazuje da djeca nasljeđuju obiteljske domove ili se sele tek kada mogu sebi priuštiti kupnju vlastita doma.
