Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 milijuna eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovitu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi trebao biti otplaćen do 2028. godine.
Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.
"Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih valova pandemije, osigurati više ciljanu podršku poduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman nastaviti podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz financijsku podršku", kazala je Iancu.
Što se tiče financijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna financijska sredstva kroz instrumente brzog financiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija "može biti teško".
"MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usred pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Europskoj uniji", kazao je Jewell.
Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 milijuna eura, doznačeno je samo oko 150 milijuna eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.
"Novi zakon o trošarinama na gorivo, koji je oslobodio financiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme s ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unaprijeđenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli postići dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovirati snažan i održiv oporavak", kazala je Iancu.
MMF je do sada pružao financijsku pomoć BiH u proračunske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.
"Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo proračune i kvalitetu vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo financiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornima za utrošak novca, jer proračuni su predmet revizija, a proračunska izvješća se razmatraju u parlamentima", poručio je Jewell za Klix.
