Dugo godina svi su se pitali kako je moguće da Francuzi jedu toliko pašteta, maslaca i raznih kolača, a imaju manji postotak srčanih oboljenja od Amerikanaca. Kada se pojavio niz istraživanja prema kojima bi tajna mogla biti u crnom vinu, ovo tisućljećima omiljeno alkoholno piće doseglo je vrhunac popularnosti. Tek desetljećima kasnije saznala se istina.
Za rast popularnosti crnog vina najzaslužniji je CBS-ov novinar Morley Safer jer je 1991. napravio prilog za emisiju '60 Minutes' posvećen učinku vina na zdravlje.
'Doktori vjeruju da crno vino ispire krvne žile i sprječava pojavu krvnih ugrušaka koji bi zaštopali arterije', rekao je Safer u prilogu koji je ubrzo postao hit u zemlji, a u njemu je i francuski znanstvenik potvrdio da ovaj 'čarobni napitak' može smanjiti rizik od srčanog udara, piše Tportal.hr.
Greška u istraživanjima
Nekoliko studija ubrzo je podržalo tu ideju. Bilo je to doba u kojem je mediteranska prehrana dolazila na glas kao najzdravija pa je ovu tezu ojačala činjenica da je u ovom stilu prehrane čaša ili dvije crnog vina uz ručak gotovo nužna.
U roku od godine dana nakon emitiranja emisije prodaja crnog vina u SAD-u skočila je za 40 posto. No tri desetljeća kasnije sve je manje onih koji vjeruju u njegove dobrobiti za zdravlje.
'Mogućnost da čaša ili dvije crvenog vina mogu koristiti srcu bila je divna ideja koju su prihvatili istraživači', rekao je dr. Tim Stockwell, koautor istraživanja na kanadskom Victorijinom sveučilištu. Uklopila se u širi skup dokaza iz 1990-ih koji su povezivali alkohol s dobrim zdravljem.
Primjerice, u studiji iz 1997., koja je pratila 490 tisuća odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom devet godina, znanstvenici su otkrili da su oni koji su izjavili da svakodnevno konzumiraju barem jedno alkoholno piće imali 30 do 40 posto manje šanse umrijeti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji nisu pili. Također, podaci su utvrdili da je 20 posto manje vjerojatno da će ranije umrijeti od bilo kojeg uzroka...
'Do 2000. godine stotine studija došle su do sličnih zaključaka. Mislio sam da se nema više što reći', istaknuo je dr. Stockwell.
Ali neki istraživači već su od 1980-ih ukazivali na probleme s ovakvim vrstama studija i postavljali pitanje je li baš alkohol odgovoran za navodne uočene koristi. Tvrdili su da bi oni koji konzumiraju umjerene količine naspram onih koji uopće ne piju mogli biti obrazovaniji, imućniji i više fizički aktivni te se bolje hraniti. Drugim riječima, sumnjali su da je razlog njihovog boljeg zdravlja upravo u vinu.
'Znanstvena zajednica pažljivo bi trebala procijeniti ove dokaze', naglašavala je znanstvenica Kaye Middleton Fillmore još početkom 2000. godine, a dogodine se sama uhvatila ukoštac s pedantnom analizom istraživanja.
Oboreni dokazi prema kojima je vino zdravo
U tome joj je pomogao dr. Stockwell, a ubrzo su došli do iznenađujućeg rezultata: u njihovoj novoj analizi prethodno primijećene koristi umjerenog konzumiranja alkohola posve su nestale.
Njihova otkrića, objavljena 2006. godine, privukla su pažnju zbog suprotstavljanja tadašnjem uvjerenju da vino pomaže radu srca.
'To je uzrujalo puno ljudi', rekao je dr. Stockwell. 'Alkoholna industrija poduzela je velike korake i potrošila mnogo novca kako bi neutralizirala ovu prilično neugodnu poruku koju smo iznijeli', dodao je.
U roku od nekoliko mjeseci grupa istraživača, koje je financirala industrija, organizirala je simpozij kako bi raspravljala o tom istraživanju te su pozvali i dr. Fillmore, a ona je kasnije tu raspravu opisala kao 'žestoku i intenzivnu'.
Na kraju su organizatori konferencije izvijestili da je postignut konsenzus prema kojem je umjerena konzumacija alkohola povezana s boljim zdravljem. Dr. Fillmore je bila bijesna zato što njezina stajališta nisu bila uvažena.
Crno vino nije manje štetno od drugih vrsta alkohola
'Crveno vino sadrži spojeve nazvane polifenoli, od kojih neki mogu imati antioksidativna i protuupalna svojstva, ali nijedno istraživanje, uključujući desetljeća istraživanja o polifenolu nazvanom resveratrol, nije definitivno povezalo količine koje dobivate iz crvenog vina sa zdravljem', rekla je dr. Leslie Cho, kardiologinja u Klinici Cleveland.
Alkohol može povećati rizik od srčanih oboljenja
Od tada, mnoga su istraživanja, uključujući ono koje su dr. Stockwell i njegovi kolege objavili 2023. godine, potvrdila da alkohol nije zdravstveni napitak, kao što se nekada vjerovalo.
'Godine 2022. istraživači su izvijestili o ozbiljnijim vijestima: ne samo da nema kardiovaskularne koristi od konzumiranja alkohola, već on može povećati rizik od srčanih problema', rekla je dr. Cho i dodala:
'Danas sve više istraživanja pokazuje da čak i jedno piće dnevno može povećati šanse za razvoj stanja poput visokog krvnog tlaka i nepravilnog srčanog ritma, što može dovesti do moždanog udara, zatajenja srca ili drugih zdravstvenih posljedica.'
Poveznica s rakom
Povezanost alkohola s nastankom raka također je jasna i Svjetska zdravstvena organizacija navodi je od 1988. godine.
'To je vrlo različita poruka od one koju su pacijenti možda čuli od svojih liječnika prethodnih godina', istaknula je dr. Cho.
No liječnici danas dobro znaju da nema sigurne količine alkohola, bez obzira pijete li vino, pivo ili žestoka pića.
'Mnogi su šokirani kada saznaju da alkohol, uključujući vino, može uzrokovati rak', kaže pak dr. Jennifer Hay iz Centra za rak Memorial Sloan Kettering.
U istraživanju iz 2023. godine, istraživači su ispitivali gotovo četiri tisuće odraslih osoba u SAD-u i otkrili da samo 20 posto njih zna da vino može uzrokovati rak - u usporedbi s 25 posto onih koji znaju da ga može uzrokovati pivo i 31 posto onih koji znaju da to mogu učiniti žestoka pića.
Napokon, liječnici su složni u jednoj stvari - alkohola se ne morate posve odreći, ali vrijeme je da se odreknete uvjerenja da on pomaže srcu. I, naravno, konzumirate ga u umjerenim količinama.
