Napredak zemalja Zapadnog Balkana na putu ka Europskoj uniji od iduće godine mogao bi se pratiti prema novoj metodologiji koju predlaže devet zemalja članica. Ovo je drugi prijedlog u kratkom roku, nakon prijedloga predsjednika Francuske.
Vladavina prava bit će u fokusu svih prioritetnih reformi, javlja BHRT.
U dokumentu se podvlači da se ojačani pristup pridruživanju treba nadograditi na postojeći konsenzus o proširenju na osnovu sljedećih principa:
- punopravno članstvo u EU kao krajnji cilj;
- pristup zasnovan na zaslugama;
-strogo, ali pošteno uvjetovanje;
- poticanje regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa;
- kompatibilnost sa već postojećim pregovaračkim okvirom.
Posebnu pažnju devet država članica Europske unije posvećuju poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava. Ovo bi mogao biti poseban izazov za BiH nakon posljednjeg izvješća neovisnih eksperata EU u kojem se ukazuje na niz duboko zabrinjavajućih nedostataka.
No, stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić kaže kako Europska unija ne može nikoga podsjećati na vladavinu prava, jer nije u stanju ni držati se vlastitih pravila.
“Vladavina prava je kada imate određena pravila i poštujete ih, a ne kada ih može bilo tko, poput francuskog predsjednika, svojevoljno srušiti, napustiti, prekršiti i time izazvati krizu u čitavoj EU. To je sve drugo, samo ne vladavina pava. Prema tome ne znam što EU ima kome reći nakon toga”, rekao je Hadžidedić.
Austrija, Češka Republika, Estonija, Italija, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija smatraju kako bi politički poticaji trebali uključivati i godišnje susrete na razini EU lidera i Zapadnog Balkana, kao i veće učešće predstavnika regije na neformalnim sastancima Vijeća.
U Europskom pokretu BiH se nadaju da će novoformirana Europska komisija iskristalizirati politiku prema BiH, ali očekuju i jedinstven stav Europske unije prema svim zamljama Zapadnog Balkana.
“Za razliku od francuskog, grupe su definirane da se one otvaraju i zatvaraju uzastopno, dok je po prijedlogu Francuske u sedam grupa predviđena faza da se radi paralelno”, rekao je Haris Plakalo, generalni tajnik Europskog pokreta u BiH.
Dužnosnici Europske unije moraju ozbiljnim pristupom razmotriti sve modele proširenja Europske unije. Postepeno rješavanje problema u zemljama Zapadnog Balkana, kako je to predvidjela Francuska, nije dobar model, već se mora raditi na grupiranju svih neophodnih reformi.
“Tek sad počinje se otvarati rasprava oko narednog ili budućeg uređenja načina funkcioniranja EU, Brexit još nije završen… Tako da je priča oko toga gdje će i kako će EU. Ona će cijelo vrijeme obremenjivati, opterećavati proces proširenje. Točnije, postat će proces proširenja, nažalost instrumentalan u tom svemu”, rekao je Adnan Huskić, politički analitičar.
Europski komesar za proširenje Oliver Varhelji najavio je da će u siječnju, Europska komisija izaći s novim prijedlogom o izmjeni metodologije proširenje Europske zajednice. Pred BiH je puno posla, što potvrđuje činjenica da u izvješću Vijeća Europske unije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo stoji da naša zemlja treba uložiti značajne napore na jačanju institucija radi garancije demokracije, vladavine prava, kao i zaštite ljudskih prava i manjina.
