Rasprava o izbornoj reformi u BiH je s provedbe presuda Europskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH odavno prešla u polje promjene političkoga sustava i otvorenog rušenja daytonskoga recepta čemu se otvoreno protivi i Venecijanska komisija. Hrvatska strana je tek djelomično koristila njihove argumente iako su ponajprije stajali na potrebi očuvanja daytonskoga poretka, piše Večernji list BiH.
Nacionalna država Bošnjaka
Umjesto zakona, ustava i presuda Ustavnoga suda BiH te stavova ovoga stručnoga tijela Vijeća Europe, sada se pokušava nametnuti probošnjački ideal koji podrazumijeva u konačnici stvaranje bošnjačke nacionalne države. Iako je presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Alije Izetbegovića o konstitutivnosti iz 1998. godine zloporabljena za nametanje najprije izbornih "Barryjevih amandmana" te ustavnih promjena, kojima je kasnije narušen Daytonski sporazum, u biti je ostvaren najveći domet u tumačenju s ocjenom kako je konstitutivnost natkrovljujući element Ustava.
Korak dalje otišla je Venecijanska komisija tvrdeći da ova odluka Ustavnoga suda ne treba rezultirati izmjenama Ustava BiH. Dapače. Posebno su istaknuli kako se ne smiju ukinuti kolektivna prava. Venecijanska komisija je obrazložila zašto to nije dobro rješenje te da treba pronaći ravnotežu između kolektivnih i individualnih prava. U razmatranju kakve bi posljedice ta odluka mogla imati, Venecijanci su svojedobno jasno istaknuli kako "potpuno ukidanje takvih posebnih kolektivnih prava" nije primjereno sadašnjim uvjetima u BiH. Pri tome ovakav stav ima najviše benefita u slučaju Hrvata.
"U višenacionalnoj zemlji takav pristup riskira biti štetan za interese manje brojnih koji bi jednostavno mogli biti preglasani. Ako se politika uglavnom temelji na nacionalnoj pripadnosti, manjinske skupine riskiraju biti potpuno isključene iz vlasti", navodi Venecijanska komisija. To zapravo jasno govori u korist Hrvata u BiH i njihovih zahtjeva.
"Ovaj rizik je daleko od teorijskog u BiH gdje različite skupine još nisu naučile konstruktivno raditi zajedno i gdje postoji mentalitet 'njih' protiv 'nas'. Gore opisana situacija u RS-u, gdje postoji Ustav utemeljen na nacionalno neutralnom pristupu i istodobno generaliziranoj diskriminaciji, pokazuje neadekvatnost takvog modela u BiH", ističe Venecijanska komisija.
Kolektivna prava
Najvažniji je zaključak u kojemu se daje za pravo tvrdnjama da je potrebno osigurati legitimno političko predstavljanje naroda. "Zaključno, iz utvrđene ustavne doktrine demokratskih država proizlazi da demokratska vlada zahtijeva - osim učinkovitog sudjelovanja bez ikakvog oblika diskriminacije - i kompromis. Mora se zaključiti da u okolnostima višenacionalne države predstavljanje i sudjelovanje u strukturama vlasti - ne samo kao pravo pojedinaca koji pripadaju određenim nacionalnim skupinama, nego i nacionalnih skupina kao takvih u smislu kolektivnih prava - ne znači krše temeljne pretpostavke demokratske države", poentirala je Venecijanska komisija.
dosta je više torova, najnormalnije je da ima vitalni interes ali da Čović blokira oporezivanje kockarnica koje mu daju deal je i protuzakonito a i više neodrživo. Ne može da sa 10% glasova vlada državom.