Građani BiH već godinama svoje financijske probleme, pa i puko preživljavanje, rješavaju uzimanjem kratkoročnih pozajmica, iako je taj oblik zaduživanja najskuplji. Oni malo sretniji pozajmice uspijevaju dobiti u bankama koje za standard bh. građana za ovaj oblik kreditiranja uzimaju visoke kamate od oko 14%. Oni pak manje sretni za banke nisu pouzdani i poželjni klijenti pa spas vide u raznim mikrokreditnim fondacijama koje za pojedine kredite naplaćuju i nevjerojatnih EKS: 38,25% godišnje.
Oduzimanje imovine
Jednostavnom računicom uz pomoć kreditnih kalkulatora, ako uzmete neki ovakav kredit u iznosu od 10.000 maraka na razdoblje otplate od 5 godina, na kraju ćete platiti veći iznos kamata od glavnice. Tako da će te na kraju isplatiti iznos veći od 20.000 maraka. Inače, zakonski je propisano da je maksimalan iznos kredita koji može isplatiti mikrokreditna fondacija 10.000 KM. Od 1996., kada su se na tržištu BiH pojavio ovaj oblik kreditiranja, do danas klijentima je plasirano više od sedam milijardi KM u oko 2,5 milijuna pojedinačnih kreditnih aranžmana, a trenutačno, mikrokreditne organizacije u BiH opslužuju 200.000 klijenata s portfeljem više od 500 milijuna KM. “Podigao sam kredit u mikrokreditnoj fondaciji 2008. u iznosu od 20.000 KM s rokom otplate od 36 mjeseci. U svibnju 2010. fondacija me utužuje pretrpanom sudu koji za jedan radni dan donosi odluke u njihovu korist. Ništa ne bih bilo sporno da nisu u pitanju bile 3 tužbe, za jednu znam, za druge ne”, ispričao je jedan od građana koji se zatekao u ropstvu kredita i dodao da su potom počele ucjene. “Ili će oduzeti imovinu meni i jamcu (dva stana vrijednosti 300.000 KM) ili da im platim ukupnu obvezu od 47.000 KM. Sve se ovo događa u roku od 18 mjeseci od dana podizanja kredita do trenutka utuženja, gdje sam podigao 20.000, do trenutka utuženja platio 13.000, a dužan bih im bio još 34.000, ili će uzeti stanove”, ispričao je dužnik.
U rangu Bangladeša
Doktori znanosti Dean Sinković, Marinko Škare i Milford Bateman, profesori na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta Juraj Dobrila iz Pule i predavači na Londonskoj poslovnoj školi, nakon višegodišnjeg istraživanja, objavili su studiju o mikrokreditnom sektoru u BiH. BiH je druga na svijetu po broju mikrokredita po glavi stanovnika i ispred nas je samo Bangladeš, jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu gdje 26 posto ljudi živi od dva dolara dnevno. Veliki broj siromašnih ljudi, a najviše se takvih odlučivalo na uzimanje mikrokredita kako bi pojačali kućni proračun, krenuli su na put bez povratka.
