Stotine kamera iz Neuma snimale su spektakularan vatromet i otvaranje Pelješkog mosta u susjednoj Hrvatskoj. Kao neka uramljena slika, daleko na morskom horizntu osvijetljeni Pelješki most, čini se, obogatio je pogled s neumskih terasa u kojem uživaju i Neumljani i njihovi gosti kojim ovaj gradić vrvi i ovoga ljeta. Pelješki može propustiti kruzere, ali Neumljani ih ne žele Iz Mostara, preko Stoca do Neuma od nedavno se može novootvorenom magistralnom cestom Stolac-Neum, dugom 36 kilometara u koju je uloženo 96,5 milijuna eura. Cesta je putovanje do jedinog bh grada na jadranskoj obali skratila za dobrih pola sata. Ako ništa, vrućine od više od 40 stupnjeva lakše je podnijeti na novoj cesti nego se beskonačno 'truckati' vijugavim, uskim puteljkom do neumskih plaža, piše Deutsche Welle. „Neum je povezan sa kontinentalnim dijelom BiH“, kazano je prilikom otvorenja ove ceste. Slične riječi izgovarale su se i na otvaranju Pelješkog mosta. Ali, nije išlo glatko među susjedima, BiH i Hrvatskom oko izgradnje Pelješkog mosta. Nakon glasnog negodovanja zbog gradnje od dijela bh političara sada - tišina. Stajališta kritičara kako će se izgradnjom mosta i povezivanjem južnog dijela Hrvatske obale BiH zatvoriti izlaz na otvoreno more, pokazala su „klimave noge“.
To je krajem lipnja „dokazao“ jedan od najvećih kruzera na svijetu, 'grdosija' duga duga 237 metara i sa skoro 1.800 putnika, uplovivši u neumski akvatorij ispod Pelješkog mosta. Ali, Neumljani nisu bili previše impresionirani i organizirali su prosvjede. Mnogima čudne i s pitanjem zašto Neumljani ne žele turiste s kruzera koji im donose novac.
„Ako hoćeš život i budućnost, radiš drukčije“
Nikola Prkačin, aktivist koji je organizirao prosvjede za DW kaže: “Ovo je bila win-win situacija za Hrvatsku i BiH. Uplovio je brod ogromnih dimenzija i ne treba biti pomorski stručnjak da biste vidjeli kako njemu tu nije mjesto. Uplovljavanjem je Hrvatska dokazala da ispod mosta mogu uplovljavati i najveći kruzeri i tako su demantirali suprotna stajališta političara iz Sarajeva. U svemu gube ljudi iz Neuma“. Uz komentar kako slabe morske struje i plitki neumski zaljev, ne mogu istrpjeti duboki gaz i onečišćenje koje donose kruzeri, ugrožavajući cjelokupan ekosustav, Prkačin cijelu situaciju vrlo slikovito objašnjava. „Neki kažu „treba uzeti novac“, ali nije to baš tako. Ako hoćeš samo novac, otvori odlagalište radioaktivnog otpada, ali ako hoćeš život u zdravoj sredini, onda radiš drukčije. Mi smo ovo naslijedili, ne samo mi, nego i BIH i maksimalno moramo uraditi kako bi to sačuvali za budućnost“.
Pozitivna i negativna strana Pelješkog mosta
Ali, kruzer ipak nije glavna tema već odgovori što Neumu donosi ili odnosi Pelješki most. „Za nas je pozitivno što ovih mjeseci nećemo imati toliko izražen prometni pritisak, tako da je dobro da se rastereti prometna infrastruktura. Ono zasigurno što će imati negativni učinak – to su trgovine i ugostiteljski objekti uz samu magistralu koji će imati izvjestan pad prometa, ali mislim da neće biti toliko značajan da bi se trgovine zatvarale. Imali smo koronu i mjere ograničenja u prometu pa smo prošli taj prvi test kako bi funkcioniralo bez intezivnog prometa i pokazalo se da nisu značajni gubitci“, komentira za DW načelnik Općine Neum Dragan Jurković. Smatra kako će se razvojem turizma kompenzirati otvaranje mosta kod susjeda i nadoknaditi gubitci, a posebice u tom kontekstu spominje novootvorenu magistralnu cestu Neum-Stolac koja donosi i više turista.
