Ustavni sud BiH nije prihvatio apelacije Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima su zatražili osporavanje odluka koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik za BiH Christian Schmidt, na temelju čega nova koalicija može nastaviti s planovima preuzimanja vlasti u Federaciji BiH. Kako nije bilo suglasja među članovima, Ustavni sud odgodio je raspravu za drugu sjednicu, no bilo kakvu odluku bit će jako teško donijeti iz više proceduralnih razloga, doznaje Večernji list. Da bi Ustavni sud odlučio o nekom predmetu, “za” ili “protiv” mora glasati najmanje petero sudaca, što je jednostavna većina od ukupno devet sudaca Ustavnog suda, čak iako formalno dvojica nedostaju, piše Večernji list BiH.
Podjela stranaca
Nedavno su u mirovinu otišli dugogodišnji suci Mato Tadić i Miodrag Simović, dok su u sadašnjem sazivu ostali trenutačna predsjedateljica Valerija Galić, Zlatko M. Knežević, Seada Palavrić, Mirsad Ćeman te troje stranaca - Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Iako je to bila obveza, ni Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, a ni Narodna skupština Republike Srpske nisu izabrali nedostajuće suce. S obzirom na takvu situaciju, došlo je do situacije u kojoj se sedam članova Ustavnoga suda nije moglo usuglasiti oko apelacije koju su uputili Komšić i Džaferović još dok su obnašali dužnost u proteklom sazivu Predsjedništva BiH. Prema dostupnim informacijama, četiri člana Ustavnoga suda bila su protiv apelacije “Komšić/Džaferović”, koja je objedinjena iako su je ova dvojica političara pojedinačno poslala najvišoj sudskoj instituciji u zemlji. Istodobno, tek jedan sudac Ustavnoga suda BiH glasovao je isključivo za prihvaćanje apelacije, dok je još dvoje bilo bliže takvome stavu. Prema Večernjakovim informacijama, izvjestiteljica u ovome predmetu bila je švicarska pravna stručnjakinja Helen Keller, koja je pripremila negativan stav oko apelacije dvojice probošnjačkih članova Predsjedništva koja su se na ove poteze odlučila kako bi pokušala spriječiti izbacivanje SDA iz vlasti te dalje zakomplicirati odnose. Zato bi ovakav rasplet u Ustavnom sudu trebao poslužiti koaliciji u povojima između “osmorke” i HDZ-a BiH da zajedno riješi pitanje izbora nedostajućih sudaca te spriječi novo moguće kompliciranje planova za preuzimanje vlasti, ali i eventualno daljnje ubacivanje klipova u funkcioniranje za kojim bi mogao posegnuti SDA. Doznaje se i kako je došlo do podjele između sudaca stranaca koji nisu jedinstveno glasovali, što se, promatrajući dosadašnju praksu međunarodnih sudaca, gotovo nikada nije dogodilo, piše Večernji list. Što je rezultiralo takvim razlikama, može se samo nagađati, no postoje tvrdnje kako su se u njihovo odlučivanje uključile i politike zemalja iz kojih dolaze te drugi interesi. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za sljedeću plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ako i taj nacrt ne dobije potporu petero sudaca, formalno-pravno neće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od sljedećih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu. No, to bi u praksi moglo značiti da odluka neće biti donesena tako skoro te će se zadržati sadašnji status koji vrijedi nakon što je visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt intervenirao u izborno zakonodavstvo te u Ustav Federacije BiH, procedure, način donošenja odluka, odlučivanje Ustavnoga suda Federacije BiH i brojna druga pitanja. No, čak da se vrlo skoro imenuju novi, nedostajući suci Ustavnoga suda BiH, oni se ne bi mogli uključiti u razmatranje ove odluke koja je na pola puta za donošenje.
Mjeseci čekanja
Naime, jednako kao što to vrijedi i za redovite sudove, u slučaju promjene sudskoga vijeća cijeli postupak morao bi krenuti iz početka. A to pak znači kako bi za sve to trebali dodatni mjeseci za usvajanje konačne odluke.
