Osim kao popularni istočnjački začin jarko žute boje, kurkuma je zbog svojih brojnih ljekovitih svojstava poznata i kao dodatak prehrani koji se uzima za borbu s raznim bolestima, a brojna su istraživanja potvrdila da biljka ima antivirusna, antikancerogena i protuupalna svojstva.
Za sve je to zaslužan njezin aktivni sastojak kurkumin, no stručnjaci redovito upozoravaju da se s njim ne smije pretjerivati - jer u velikim količinama može biti štetan i opasan.
U to se nedavno uvjerio i 69-godišnji Amerikanac koji je zbog prevelike količine kurkume završio na hitnoj s puknutim žučnim mjehurom, a njegov je slučaj opisan u časopisu American Journal of Medical Case Reports gdje stoji da je na odjel hitne pomoći zaprimljen nakon što je čak tri dana u trbuhu i prsima trpio iznimno jake bolove, s povišenom temperaturom i znojenjem.
Bol zbog koje je došao na hitnu, kako stoji u izvješću, je opisao kao 'probadajuću bol koja se širila sve do gornjeg dijela leđa'.
Iako pregledom pluća i kardiovaskularnog sustava liječnici nisu mogli pronaći krivca za njegove problem, CT prsnog koša odmah je pokazao da mu je prsnuo žučni mjehur i da ima žučni kamenac od jednog centimetra.
Premda su najčešći uzroci pucanja žučnog mjehura žučni kamenci i kolecistitis, odmah se utvrdilo da su u ovom slučaju značajnu ulogu odigrali dodaci kurkumina koje je muškarac uzimao; a riječ je o četiri mjeseca svakodnevne konzumacije u dozi od 1.500 do 2.000 miligrama kurkumina.
Inače, kurkuma uz benefite ima i cijeli niz mogućih nuspojava, a liječnici kažu i da se nikako ne preporučuje osobama sa žučnim kamencem jer može povećati sposobnost žučnog mjehura da izbaci žuč u žučne kanale, piše Index.
U narodnoj se medicini kurkuma koristi za tretiranje rana na koži i gastrointestinalnih bolesti, sprečavanje zgrušavanja krvi, liječenje depresije, a navodno može prevenirati i nastanak bolesti poput artritisa, visoke razine kolesterola i kronične boli koje mogu nastati zbog dugotrajnih upala.
Iako još nije provedeno dovoljno istraživanja, dosada objavljeni rezultati pokazuju kako kurkumin može prevenirati nastanak raka te usporiti njegov rast, a čini i kemoterapiju efektivnijom te štiti zdrave stanice, objasnili su liječnici poznate Mayo klinike, SAD.
Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane, preporučena dnevna doza kurkume je 0 – 3 miligrama po kilogramu tjelesne težine, a ne preporučuje se pacijentima koji imaju teže probavne smetnje osim ako ih liječnik drugačije savjetuje. Uz to, nije preporučljiva trudnicama, dojiljama i maloj djeci.
Kod nekih ljudi, kurkuma može izazvati alergijske reakcije (npr. otežano disanje, osip po tijelu), a jako je opasna i ako se konzumira s nekim drugim lijekovima.
