Na bh. putevima u protekloj 2017. godini dogodilo se više od 37.600 prometnih nesreća u kojima je, prema podacima nadležnih institucija, smrtno stradalo 295 osoba, a oko 10.000 ih je ozlijeđeno.
Usprkos velikom broju prometnih nesreća, u prošloj godini je zabilježen pozitivan trend kada je riječ o smanjenju poginulih osoba u prometu, ali ti mali pomaci, prema mišljenju stručnjaka, većinom su rezultat rada lokalnih vlasti, ali ne i entitetskih ili državnih, javlja Anadolija.
Prema riječima Mirzeta Sarajlića, stalnog sudskog vještaka prometne struke, jedan od razloga pozitivnog trenda u smislu smanjenja broja poginulih u prometnim nesrećama u BiH je uvođenje uredbe o ograničenju uvoza polovnih motornih vozila na vozila s ekološkom normom EURO4 i više, što je u velikoj mjeri doprinijelo podmlađivanju voznog parka vozila registiranih u Bosni i Hercegovini.
"Također izgradnja mreže autocesta u velikoj mjeri doprinosi povećanju stupnja prometne sigurnosti, osobito ako se autoceste grade na trasama prometnica koje su okarakterizirane kao generatori prometnih nezgoda a to su definitivno magistralni pravci u Bosni i Hercegovini. Ukoliko uzmemo u obzir kontinuirano povećanje broja registriranih motornih vozila i BiH, možemo kazati da ipak bilježimo pozitivan trend u odnosu na prošlu kalendarsku godinu", rekao je za Anadolu Agency (AA) Sarajlić.
Kratkoročni efekti represivnih mjera
Smatra da BiH još uvijek nema jasnu viziju i strategiju upravljanja sigurnošću prometa te da su mali pomaci u smislu smanjenja poginulih u prometnim nesrećama uglavnom rezultat entuzijazma i rada lokalnih vlasti od onih općinskih pa do županijskih.
"Međutim, rezultat mora biti mnogo bolji, a može se postići samo sinergijom napora svih uključenih u prometni sustav kroz suradnju organa nadzora i vozača, prevoznika i drugih sudionika u prometu, a pod patronatom nadležnog federalnog ili državnog ministarstva", rekao je Sarajlić.
Smatra da pooštrene kaznene odredbe Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH nisu rezultirale spomenutim pozitivnim trendovima.
"Praksa je pokazala da represivne mjere donose pojedine kratkoročne efekte na smanjenje nesretnih događaja u prometu, međutim dugoročno gledano moraju postojati i preventivne mjere koje donose dugoročan rezultat i u konačnici se približavaju rješenju problema, a to su strategije i akcijski planovi predvođeni entuzijazmom i željom za postizanje cilja osoba uključenih u realizaciju istih. Čini se da Bosni i Hercegovini kada je u pitanju promet upravo to i fali. Moderne zemlje imaju ssustave upravljanja prometnom sigurnošću gdje točno mogu projicirati broj prometnih nezgoda u budućnosti, no kada biste nekoga u Bosni i Hercegovini pitali može li pretpostaviti koliko će ljudi izgubiti život u prometnim nezgodama u 2018. sigurno bismo dobili veliki disbalans u odgovorima i to nam je pokazatelj da, jednostavno, ne upravljamo sigurnošću u prometu", smatra Sarajlić.
Vlasti u BiH kao nijemi promatrač
Sudski vještak prometne struke smatra da je jako malo projekata koji su osmišljeni i podržani od bh. vlasti kada je u pitanju sigurnost u prometu.
"Vlasti u BiH djeluju kao jedan nijemi promatrač događaja u prometu. Jako je malo projekata koji su osmišljeni i podržani od vlasti, a čiji cilj je podizanje svijesti o važnosti poštivanja prometnih pravila i propisa. Najbolji primjer za to u posljednje vrijeme jesu izgrađeni kružni tokovi gdje prije same izgradnje istih nije postojala edukacija vozača, pješaka i ostalih sudionika u prometu o pravilima kretanja u kružnom toku", naveo je Sarajlić.
Smatra da je nedovoljno projekata koji imaju za cilj podizanje svijesti o prometu i da je potrebno dodatno obučiti donositelje odluka o važnosti istih
Strategija na državnoj razini
Da bi se poboljšalo stanje sigurnosti u prometu u Bosni i Hercegovini po njegovom mišljenju potrebno je osnovati stručno tijelo za sigurnost prometa na državnoj razini "koje će se sastojati prvenstveno iz reda mlađih i dokazanih prometnih eksperata potpomognutih iskustvom starijih kolega koje će izraditi strategiju smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih i prometnim nezgodama i koje će svojim radom polagati račun građanima".
Također smatra da je potrebno uraditi proračun stručnog tijela i kontinuirano pratiti rezultate njihovog rada koji će se ugledati u smanjenju broja prometnih nesreća s teškim posljedicama.
"Jedino kvalitetnim idejama i mjerljivim parametrima možemo postići poboljšanja u svakom segmentu pa i u segmentu prometa. Ukoliko budemo nastavili biti promatrači događanja zasigurno nećemo postići pozitivne rezultate", poručio je Sarajlić.
Smanjenje broja poginule djece
U izvještajnom razdoblju 2017. godine na području FBiH evidentirano je 27.689 prometnih nesreća, što je manje za 1.685 (ili 5,74 posto) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih osoba. Od ukupnog broja prometnih nesreća u FBiH 170 je završilo s smrtnim posljedicama, a 6.809 s ozlijeđenim osobama.
Najviše prometnih nesreća dogodilo se u Sarajevskoj županiji, gotovo 10.500, zatim u Zeničko-dobojskoj 4.250 i Srednjebosanskoj županiji 3.260.
U prometnim nesrećama u FBiH prošle godine najviše su stradali vozači, njih 91, zatim putnici (44) te pješaci (35). U istom razdoblju evidentirano je smanjenje broja poginule djece za 25 posto u odnosu na godinu ranije.
U 2017. godini na teritoriji entiteta Republike Srpske dogodilo se 9.637 prometnih nezgoda, što je za 1,5 posto manje nego u 2016. godini. U ovom razdoblju na području RS 114 osobe su smrtno stradale, s ozlijeđeno je 3.187 osoba, od kojih 647 teže.
S obzirom na mjesto događanja, najveći broj prometnih nesreća u RS-u se dogodio na magistralnom putu i ulicama u naselju.
Na području Brčko Distrikta BiH prošle godine zabilježene su 302 prometne nesreće u kojima je stradalo 11 osoba, potvrdili su za AA iz policije.
Najčešći uzroci prometnih nesreća na putevima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom, konzumiranje alkohola i nepoštivanje prvenstva prolaza.
