Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na spomen-obilježju poginulim braniteljima, te na lokalitetima Stotina, Višnjica i brdu Hum, kao i služenjem svete mise zadušnice, jučer je obilježena 23. godišnjica stradanja 23 civila i vojnika Rodoča i Jasenice ubijenih u akciji “Neretva ‘93.” u ranu zoru 20. rujna 1993. godine.
Akcija “Neretva ‘93.”
Mještani ovih južnih mostarskih prigradskih naselja svake jeseni, već 23 godine, u ovo vrijeme prisjećaju se svojih sumještana koji su živote dali braneći svoj dom. Nisu poginuli u nekoj zabiti ili kakvim vrletima Bosne napadajući nekoga daleko od svoga doma, poginuli su na položajima s kojih se vide njihove kuće braneći vlastitu obitelj. Događaja od 20. rujna ‘93. prisjetio se i Darko Drmać, član Organizacijskog odbora obilježavanja ovog datuma i sudionik obrane mjesta koji je prilikom te akcije i ranjen.
“Napad od 20. rujna nastavak je akcije ‘Neretva ‘93.’ koju je vodio Sefer Halilović i čiji je cilj bio izbijanje preko Neuma na more. U toj akciji sudjelovale su sve specijalne postrojbe iz ‘opkoljenog’ Sarajeva”, kazao je Drmać i dodao kako je u tom trenutku Srebrenica padala prvi put, a Sarajevo već godinu i pol bilo u svojevrsnom okruženju. Ipak, zapovjedništvu Armije u tom trenutku veći je prioritet bio napasti položaje HVO-a u Hercegovini nego spasiti Srebrenicu ili deblokirati Sarajevo.
“Napad je počeo u 5 sati ujutro uz blagu topničku pripremu koju im je, uzgred rečeno, radila Vojska Republike Srpske iz Podveležja. U prvoj fazi uspjeli su zauzeti Višnjicu i jedan bunker na brdu Hum”, ispričao je Drmać. Prema njegovim riječima, unatoč prvotnom faktoru iznenađenja uslijed proboja linije, HVO se brzo uspio konsolidirati i izgubljene položaje, uz velike žrtve, vratiti u roku od dva sata. Tog dana poginulo je 19 pripadnika HVO-a iz Rodoča i Jasenice te četiri civila u naselju Stotina koje su pripadnici Armije BiH ubili u njihovim domovima.
Izlazak na more
“Napad na brdo Hum i Rodoč je zadnji napad pripadnika tzv. Armije BiH na ovaj prostor jer su ovdje ‘slomili zube’, imali su velike žrtve po kojima smo i saznali da su ovaj napad izvršili upravo pripadnici specijalnih postrojbi iz Sarajeva. A koliko su žrtava ovdje imali, potvrđuju i njihove knjige. Dobili su krila u Uzdolu i Grabovici gdje su pobili hrvatske civile i krenuli na Raštane i Rodoč gdje je njihov plan zauzimanja Mostara i izlaska na more osujećen”, naglasio je Drmać. Nevjerojatna je bila spremnost zapovjedništva A BiH da žrtvuje narod Srebrenice, a sve u cilju napada na hrvatska područja i Hrvate. U svrhu provođenja ove akcije, prema Drmaćevim riječima, Armija BiH je iz opkoljenoga Sarajeva na Mostar poslala 300 vojnika koji su, umjesto da brane vlastite, došli napadati domove Hrvata u Hercegovini, u čemu nisu uspjeli zahvaljujući, između ostalih, i žrtvama kojih su se jučer prisjetili.•