Najbrojniji među onima koji čekaju posao kada je u pitanju visoko obrazovanje su diplomirani pravnici i diplomirani ekonomisti, a odmah iza njih su diplomirani socijalni radnici, diplomirani novinari i diplomirani politolozi. Pokazali su to podaci iz informacije o upisnoj politici i visokom obrazovanju za tržište rada u FBiH koju je uradilo Ministarstvo obrazovanja i znanosti, a Vlada nedavno i usvojila.
Prema podacima, koji su, kako se navodi, nepotpuni, ali ipak indikativni, u prošloj godini tražili su se diplomirani inženjeri informatike i elektronike te ih je malo na evidenciji nezaposlenih, kao i diplomirani inženjeri telekomunikacija, prometa, geodezije, geologije i građevine. Analiza oglasa u zavodima, na portalima i u tisku pak pokazuje kako su na tržištu rada traženi farmaceuti (magistri farmacije), pravnici, ekonomisti, komercijalisti, menadžeri prodaje i prodavači, IT stručnjaci. Veliko zanimanje je i za knjigovođama, računovođama, liječnicima, nastavnim kadrom, inženjerima različitih profila.
Najčešći problem visoke stope nezaposlenosti mladih koji ne mogu pronaći prvo zaposlenje veže se uz nedostatak vještina koje stječu tijekom obrazovanja i problem neusklađenosti obrazovnog sustava u BiH s potrebama modernog tržišta rada. - Stotinu maraka mjesečno svakom učeniku koji se upiše na zanate u Građevinskoj školi u Mostaru - bila je nedavno vijest. U Tuzlanskoj županiji onima koji upišu smjer za zidara daju 100 KM subvencije. Te mjere donesene su kako bi se stimuliralo srednjoškolce da se školuju za deficitarna i tražena zanimanja, a u posljednje vrijeme i dobro plaćena.
S druge strane, BiH još ima jako malo visokoobrazovanih. Prema popisu iz 2013., u BiH je visoke škole, akademije ili fakultet završilo 88.110 ili 10,1% građana, dok je u EU prosjek viši od 22%. Prema strategiji EU, do 2020. broj visokoobrazovanih trebao bi biti 40%. Indikator je ovo kako BiH mora imati jasniju strategiju prema mladima koji nakon završetka fakulteta odlaze iz BiH. Ne čini se dovoljno kako bi se zaustavilo taj trend, a mlade usmjerilo nakon školovanja.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj nezaposlenih u FBiH u rujnu 2017. bio je 352.398, od čega s visokom stručnom spremom 25.434 ili 7,2%, od kojih 9685 ili 38% ima između 25 i 29 godina, 7000 između 30 i 34 godine, što je 27,5%, navodi se u informaciji. Najvitalniji dio društva u dobi od 25 do 34 godine čini 16.685 nezaposlenih osoba s VSS ili visokih 65,6%. U posljednje tri godine većina županija ipak bilježi pad broja nezaposlenih s visokom stručnom spremom. S druge strane, FBiH je suočena i sa sve manjim brojem studenata.
Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u akademskoj 2016./2017. na visokoškolske ustanove na I. godinu studija upisano je 27.946 studenata, što je za 9% manje u odnosu na 2015./16. Smanjenje broja upisanih studenata manje je na javnim sveučilištima za 9,6%, na privatnim za 6%, dok je na vjerskim fakultetima došlo je do povećanja upisanih za 4,5%. Isto tako, i broj ukupno upisanih studenata na I. godinu I. ciklusa u 2016./17., koja je analizirana, u odnosu na planirani broj upisa manji je za 4%. Univerzitet u Bihaću zabilježio je smanjenje broja upisanih studenata za 36% u odnosu na plan, Univerzitet u Tuzli za 7%, Univerzitet u Zenici za 9%, Univerzitet “Džemal Bijedić” u Mostaru za 18%, Sveučilište u Mostaru 34%, dok je jedino Univerzitet u Sarajevu imao povećanje za 32% u odnosu na plan.
Kreiranje upisne politike i prilagođavanje obrazovanju za tržište rada, kako stoji u informaciji, zahtijevaju kvalitetne podatke o potražnji radne snage po točno određenim zanimanjima, praćenje kretanja i potrebe za novim zanimanjima usklađenim s potrebama tržišta rada, novim znanjima i tehnologijama.•
