Ni desetak dana nakon prodora polarne hladnoće u mediteransku Hercegovinu stanje na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima nije se normalizirao. Nakon razgovora sa stalnim prodavačima, dojam je da će za normalizaciju stanja, ponude i tražnje, trebati mjesec ili dva, odnosno da se kulture koje su oštećene ili stradale u hladnom valu nadoknade iz domaćih plastenika ili iz uvoza, piše Večernji list BiH. Na otvorenom su manje-više sve kulture, od otpornih kupusnjača – raštike i kupusa, pa do osjetljivijih blitve i špinata, stradale.
- Nema robe, a da iskreno kažem, nema ni kupaca. Ni mi koji stalno radimo s robom ne znamo kako će se stvari razvijati. Sezona mandarina prolazi, ako ne bude druge robe, manje će biti kupaca sa strane. Vidjet ćemo što će biti, secira situaciju Hilo Krehić, stalni prodavač iz Radišića kod Ljubuškog.
Da je veletržnica u nekom iščekivanju, pokazuje i prizor zatvorenih boksova stalnih prodavača. Ključno pitanje u svemu glasi – je li i koliko ostalo domaće robe u plastenicima? Najlon na plastenicima nije bio nikakva zaštita pri temperaturama od -12 stupnjeva Celzijevih, koliko je mjereno u općinama juga Hercegovine. Povrtlari su štitili kulture dodatnim tekstilnim agrifolijama. Ako su pri tome bili uspješni, stanje bi se moglo za dva, tri tjedna uz rast temperatura normalizirati. Ako nisu, onda će se počekati do ranog voća i povrća.
Za sada se može reći kako je dobra samo ponuda uglavnom domaćih jabuka, hercegovačkih, te iz Gradačca, ostala roba nudi se u manjim količinama, što diže cijene, u prvom redu zeleni. Tako je autohtona raštika dosegnula cijenu od 4 do 5 KM za kilogram, zelena salata od 2,6 do 3,3 KM, blitva i špinat su od 2,8 do 3 KM, a peršin i celer 5 do 6 KM. U porastu su i cijene luka, crveni je od 0,8 do 1 KM, što mu je najviša cijena u posljednjih pola godine. Dok se rijetki domaći i srbijanski bijeli luk cijeni od 9 do 10 KM za kilogram, kineski je uglavnom 7 KM. Jabuke su od 0,7 do 1,3 KM, još ima i domaćih krušaka čija se cijena kreće od 1,4 do 1,6 KM, pa suhih smokava koje koštaju od 4 do 6 KM, dok je kivi 1 do 1,1 KM. Povremeno bude limuna i naranči iz delte Neretve, iznimne kvalitete. Limun je 1,8 do 2,3 KM, dok su naranče 1,2 do 1,5 KM. Neočekivano za ovo doba godine jest da ima i badema u ljusci, čija je cijena 5 KM za kilogram, dok je jezgra domaćih oraha od 14 do 17 KM za kilogram. Hladnoća je podigla i cijenu krumpira koji je sada 0,4 do 0,6 KM, pa kupusa koji je 0,3 do 0,5 KM, dok je mrkva čak i pojeftinila, 0,7 do 0,9 KM po kilogramu. Ističemo, sve navedene cijene su naveliko. U čvrstim boksovima na čapljinskoj veletržnici prodaje se uglavnom uvozna roba.
Međutim, uz visoke cijene izvan sezonskih artikala, nemalo smo se iznenadili cijenama graha. Domaći se nudi po cijeni od oko 5 KM, dok je uvozni kanadski od 3,2 do 3,7 KM. Cijena kineskog graha crvene boje djeluje riplijevski – kilogram je 1 KM! Prodavač kaže da se uz takvu cijenu ne usuđuje dati nikakvu preporuku, jednostavno na kupcima je da odluče, dok prošlogodišnji kanadski usrdno preporučuje. •
