Gradonačelnici i načelnici okupljeni oko Saveza općina i gradova FBiH usprotivili su se načinu na koji je federalna Vlada, po novim zakonskim odredbama, uredila način na koji se financiraju uprave za civilnu zaštitu.
Razgovori s Vladom
Nakon nedavno održanog sastanka s premijerom Fadilom Novalićem i predstavnicima Federalne uprave za civilnu zaštitu, na kojem je raspravljano o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, predsjedništva Saveza gradova i općina u FBiH protive se novom zakonu u kojem se propisuju ukidanje posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća iz sredstava pravnih osoba koje poslodavci izdvajaju u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. “Predstavnici Saveza istaknuli su kako bi se ukidanjem posebne naknade za ovu aktivnost u iznosu od 0,5 posto zaustavila daljnja izgradnja sustava zaštite i spašavanja te bi u sljedećim godinama došlo do negativnih učinaka u organizaciji i opremanju općinskih struktura civilne zaštite”, stoji u priopćenju Saveza. Nedavno je objavljena informacija po kojoj se sredstva za borbu protiv prirodnih i drugih nesreća stalno smanjuju. Gornja granica rashoda za ovaj sektor projicirana je u iznosu od 152,8 mil. KM za 2015., 135,1 mil. KM za 2016. i 136,2 mil. KM za 2017. U okviru ovog sektora Federalna uprava za civilnu zaštitu je za 2016. i 2017. imala značajno smanjenje zahtjeva jer više nije bilo zahtjeva za nabavu zračnih traktora čija se nabava planirala okončati u 2015. Sukladno navedenom, određene su i gornje granice rashoda na ovom razdjelu, a one su u odnosu na izmjene i dopune proračuna FBiH za 2014. u 2015. povećane za 18 posto, dok su u 2016. i 2017. smanjene za 53 posto. Još je prošla “platformaška” vlast u FBiH, nakon velikih poplava prije nekoliko godina koje su pogodile BiH, na posebnoj sjednici zaključila kako je prostor FBiH, ali i širi dio BiH, podložan jakim potresima, velikim poplavama, visokim snježnim nanosima, posebno u planinskim dijelovima, odronima i klizanjima tla, povremenim sušama, kao i tučom i ledom, a u ljetnim mjesecima većim šumskim požarima. Nakon iznesene procjene ugroženosti FBiH od prirodnih i drugih nesreća, kao i o zaštiti stanovništva, Vlada je tražila da Uprava civilne zaštite primjerak procjene ugroženosti dostavi svim federalnim ministarstvima, upravama i upravnim organizacijama zbog izvršenja zadataka koji su za njih utvrđeni.
Sustavi upozorenja
Također će taj dokument biti dostavljen svim vladama županija, načelnicima općina i gradonačelnicima zbog usuglašavanja svih pitanja važnih za organiziranje, funkcioniranje i razvoj sustava zaštite i spašavanja u FBiH. Spomenimo da je Vijeće ministara BiH još 2011. napravilo veliki elaborat pod nazivom “Procjene ugroženosti BiH od prirodnih i drugih nesreća”. U njemu je naglašeno kako za buduća planiranja razvoja institucijama treba omogućiti kvalitetan znanstveno-istraživački rad, osposobiti ih za kvalitetniji operativni rad u segmentima promatranja vremena, analizi i prognozi, klimatologiji, agrometeorologiji i hidrologiji, prognostičkom i klimatološkom modeliranju te razvoju modernog sustava upozoravanja koji već postoji u Europskoj meteorološkoj zajednici.
