Na redovitoj sjednici Skupštine Međureligijskog vijeća u BiH prezentirano je izvješće o radu Vijeća u proteklom razdoblju i razmatrana aktualna problematika s kojom se Vijeće susreće u svom svakodnevnom djelovanju.
Sjednica je održana 9. rujna u prostorijama Međureligijskog vijeća u Sarajevu, a nazočili su članovi Skupštine: Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski i predsjedavajući Skupštine MRV BiH; Husejin ef. Smajić, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH; Jakob Finci, predsjednik Židovske zajednice BiH i Vanja Jovanović uime episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija.
Članovi Skupštine su predložili smjernice za pripravu 20. obljetnice Vijeća, te dali pismenu potporu PRO-Budućnost programu.
Međureligijsko vijeće u BiH je, polazeći od činjenice kako je u općem interesu građana, pravnih i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini konačno donošenje zakona o denacionalizaciji, a zalažući se za jednakost svih subjekata društva u procesu povrata ili obeštećenja za oduzetu imovinu, jednoglasno donijelo zaključak.
Kao što je poznato, kako se navodi u zaključku, u izbornoj kampanji za prve demokratske izbore 1990. godine, sve političke stranke obećale su povrat imovine oduzete u ranijem društvenom sustavu, što se ponavljalo i u svim narednim izbornim kampanjama u proteklih dvadeset i pet godina. Zakon nije donesen samo zbog izostanka političke volje gotovo svih političkih subjekata, odnosno stranaka na vlasti, ali i oporbi u Bosni i Hercegovini.
Naglašavaju da su ostale tranzicijske zemlje iz bližeg i daljeg okruženja, dobrim dijelom riješile ovo goruće pitanje, donoseći odgovarajuće zakone kojima su omogućili povrat imovine iii koliko-toliko pravična naknadu izvornim vlasnicima, u različitim formama i rješenjima.
U međuvremenu, s imovinom izvornih vlasnika u Bosni i Hercegovini događale su se i još se događaju neprimjerena otuđenja imovine koja bi trebalo da bude predmet denacionalizacije.
S tim u vezi Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini je već u više navrata izlazilo u javnost, ali i prema organima vlasti s nekoliko prijedloga, odnosno sugestija, a sve u cilju donošenja zakona o denacionalizaciji na principima pravde i pravičnosti, onoliko koliko je to nakon sedamdeset godina od oduzimanja i dugogodišnje zloupotrebe oduzete i nacionalizirane imovine, uopće moguće.
- Energično zahtijevamo da se nacrt i prijedlog zakona o denacionalizaciji donesu u ovoj kalendarskoj godini, kako bi se u narednoj 2017. mogao usvojili konačan tekst zakona o denacionalizaciji (restituciji). Smatramo također da je neophodno nakon izrade nacrta, osigurati kvalitetniju javna raspravu o predloženim rješenjima zakona o denacionalizaciji u koju treba aktivno uključiti sve zainteresirane subjekte i relevantne organizacije i institucije koje se bave ovom problematikom i zaštitom ljudskih prava, kako iz dijela vladinog, tako i nevladinog sektora, te posebno ističemo i insistiramo na potrebi uključenja i Međureligijskog vijeća u BiH - navodi se u zaključku, priopćeno je iz Tajništva MRVBiH.
