Pandemija koja je pogodila cijeli svijet imala je vrlo ozbiljne posljedice na zdravlje stanovništva i zemalja regije, a prema dosadašnjim podacima, u državama bivše Jugoslavije od početka pandemije koronavirusa zaraženo je ukupno 1,238.199 osoba, dok je preminulo 24.287 osoba oboljelih od bolesti COVID-19.
Kada je riječ o brojkama, najveći broj zaraženih registriran je u Srbiji - 442.835. Istodobno, prema broju zaraženih na milijun stanovnika, na prvom mjestu je Crna Gora koja je ujedno i treća zemlja u Europi po broju zaraženih na milijun stanovnika.
Najviše preminulih je u Hrvatskoj, u kojoj su zbog koronavirusa život izgubile 5462 osobe, dok je na milijun stanovnika smrtnost najviša u Sloveniji i Crnoj Gori. Najmanje umrlih na milijun stanovnika ima Srbija. Na milijun stanovnika najviše testiraju Crna Gora i Slovenija, prenosi Al Jazeera Balkans.
Cijepljenje stanovništva
U kontekstu cijepljenja stanovništva, kao što je poznato, prednjači Srbija. U toj je državi, naime, cijepljeno 1,300.330 osoba, a drugu dozu dobilo je 472.769 osoba. U Hrvatskoj je prvu dozu cjepiva primila 125.771 osoba, a drugu njih 58.305. Ni jedna osoba nije cijepljena na Kosovu, u Crnoj Gori cijepljene su 293 osobe, a u Bosni i Hercegovini 950.
Kada je, pak, riječ o ekonomskim posljedicama koje je izazvala pandemija, čini se kako Srbija i Bosna i Hercegovine najbolje stoje. Najviše je pogođena Crna Gora, čiji je BDP u 2020. godini pao za 14,9 posto, slijedi Kosovo u kojemu je BDP pao za 8,8 posto. BDP Hrvatske pao je za 8,6 posto, a Slovenije za 6,2 posto, dok je BDP Sjeverne Makedonije pao za 5,1 posto.
Nezaposlenost
Najbolje su se s pandemijom u ekonomskom smislu nosile Bosna i Hercegovina, čiji je BDP u 2020. godini pao za četiri posto, te Srbija, čiji je BDP pao za dva posto. Pandemija je imala utjecaja i na zaposlenost.
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj je u 2020. godini u odnosu na godinu ranije porastao za 28.092, a u Crnoj Gori za 13.853, odnosno za oko šest posto.
U Sloveniji je broj nezaposlenih porastao za 13.700, dok je u Bosni i Hercegovini u 2020. godine registrirano 10.739 nezaposlenih više nego u 2019. godini, što je rast za jedan posto. Prema službenoj statistici, nezaposlenost u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji nije povećana.
U kontekstu BiH treba podsjetiti kako je usvojen Program ekonomskih reformi (PER) za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Federalna Vlada, primjerice, definirano je, planira od 2021. do 2023. godine nastavak provođenja mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, odnosno za oporavak i stabilizaciju ekonomije. Planirano je provesti mjere štednje u javnom sektoru ograničenjem rasta broja zaposlenih te rasta izdataka i doprinosa na plaću. Oporavak gospodarstva će biti, navode iz Vlade, realiziran i jačanjem kreditnoga potencijala posredstvom Jamstvenog fonda, što će, osim na povećanje bankarske aktivnosti, utjecati i na poboljšanje likvidnosti.
BiH i Srbija nemogu više padati kad su već na dnu.