Dramatično je bilo u noći 1. studenoga za stanovnike Sarajeva i Tuzle nakon što je najavljeno da zbog kvara na plinovodu u Bugarskoj neće biti plina, a u prijevodu ni grijanja za žitelje spomenutih gradova. Tu je onda uletjela Srbija koja se zbog vlastitih interesa dogovorila s Mađarima, ali i Austrijancima te Ukrajincima. Zatim je pomogla i bh. gradovima da se prevlada ovaj problem i da ljudi ne borave u hladnim kućama i stanovima, piše Večernji list BiH.
Kupili plin za bh. potrebe
- Osigurali smo dovoljne količine plina da se nitko ne smrzava. Srbija će do kraja zimske sezone imati dovoljno plina. Kada je u Sarajevu ponovno zatrebao plin, oni ga nisu mogli kupiti. Mi smo kupili plin za njihove potrebe, nešto su nam platili, a nešto smo im pozajmili - kazao je direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.
Isti čovjek istaknuo je da ni kvar na plinovodu iz Bugarske nije mali, već neobičan i rijedak pa su mogući i daljnji problemi, no iz bugarske tvrtke za distribuciju plina Bulgartransgaz istaknuli su da će opskrba već danas biti normalna. Ali to je pokazalo nedostatke ove države jer, dok Srbija pregovara s više zemalja i svojim državljanima omogućuje grijanje unatoč složenoj situaciji, u BiH se čeka na pomoć.
- Nema cjepiva, pomažu susjedi, nema plina, pomažu susjedi, nema hrane u robnim rezervama, pomažu susjedi. Postoji li mogućnost da mi nekome pomognemo i da konačno kažemo da imamo dovoljno svega za svoje potrebe - pitaju se nezadovoljni žitelji ove zemlje koji sa strepnjom prate situaciju. I kao da ovaj kvar nije dovoljan, cijene plina ponovno su porasle, i to za više od 5%, što je samo nastavak dramatičnih poskupljenja energenta koji se odvijaju posljednjih mjeseci.
Ipak, i ta 831,2 dolara, na koliko se cijena stabilizirala u jednom trenutku, ljepše zvuče od 1937 dolara, na koliko je cijena skočila 6. listopada te je bila najveća u povijesti. Međutim, i ove cijene su, za razliku od nekadašnjih, itekako visoke. Još do ove jeseni plin je mnogima bio omiljeni energent, kako za grijanje tako i za pripremu jela. Prije korone boca od 10 kg stajala je od 15 do 17 KM, a sada se kreće od 23 do 27 KM. Sugovornica u Mostaru kaže kako je u susjedstvu još teže.
- Kad rodbina nazove, govore da je u Hrvatskoj ista količina plina od 140 do 160 kuna (35 - 40 KM). Sve više ljudi vraća se pripremi jela na pećima ili ispod peke. Na drva. Nije ni drvo jeftino, ali bar ga oni koji imaju zemljišta na selu imaju u većim količinama - priča nam sugovornica.
Početak 2022. i poskupljenja
Mnogi se u posljednje vrijeme pitaju kako je došlo do ovakve “eksplozije” cijena, a u kratkim crtama možda je to najbolje objasnio energetski stručnjak Igor Grozdanić. - Prvi razlog za ovakvo poskupljenje nabavne cijene plina je smanjenje zaliha plina u skladištima za četvrtinu u odnosu na petogodišnji prosjek, drugi su političke igre oko Sjevernog toka 2, treći je porast potražnje na azijskim tržištima, četvrti su rekordne cijene pristojbi na emisije CO2 i peti su nikad manja ulaganja u plinska nalazišta u Europi - kazao je.
Što se tiče poskupljenja plina za potrošače, najavljeno je da neće biti promjena do kraja godine, a od početka 2022. realno je očekivati veće cijene, kako u Bosni i Hercegovini tako i u ostatku Europe. Tako se spominje poskupljenje od 20 do 50 posto, čak i za obične potrošače koji samo griju kućanstva.
S obzirom na to da se svjetska situacija prelijeva na ovu zemlju, ostaje samo pratiti događanja idućih mjeseci. David Ledesma, predsjedatelj Programa prirodnog plina na Oxfordskom institutu za energetske studije, rekao je kako će iduća četiri mjeseca, koji podrazumijevaju zimsku sezonu grijanja, biti ključna za europsko tržište prirodnog plina jer bi ova zima mogla biti hladnija od očekivane, što bi naglo povećalo potražnju. A na ovakve cijene povećanje potražnje moglo bi donijeti energetski kolaps. •
