Sela Semberije su najveća žitnica u BiH, a tamošnji ratari u proljetnoj sjetvi su najviše bazirani na kukuruz. Sjetva će početi 15. travnja, ali ove godine će radove obavljati znatno manje poljoprivrednika. Obradive površine pretvaraju se u pašnjake, a nadležni ne mare za problemom.
Na području Lopara, Ugljevika i Bijeljine povrtlari su već počeli s proljetnom sjetvom, a u prvim danima pripremaju rasade. Zbog nižih temperatura zraka prinuđeni su zagrijavati svoje plastenike te će ovogodišnji radovi biti nešto skuplji, piše Klix.ba.
Semberski poljoprivrednici najviše se baziraju na kukuruz, a sjetva će krenuti s 15. travnja i trebala bi trajati do 1. svibnja. Cijena sjemenskog repromaterijala je poskupjela za oko deset posto.
"Između 28 i 30 tisuća hektara površine će biti zasijano pod kukuruzom, okvirno 18 tisuća hektara se nalazi pod pšenicom, dok je do pet posto pod uljaricama. Mi ćemo pokušati zasijati i zasaditi sve što je potrebno, ali u situaciji u kojoj tržište nema svoju priču, moramo biti zabrinuti", kaže za Klix Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i Majevice.
U selima Semberije iz godine u godini nalazi se sve manje poljoprivrednika, a šokantan je podatak da je u proteklih osam godina od domaće proizvodnje odustalo čak deset tisuća osoba.
"Mi smo 2015. godine imali registriranih okvirno 14 tisuća proizvođača, a danas ih imamo gotovo četiri tisuće. U Ugljeviku, Loparama i Bijeljini ljudi čekaju što će biti, sela su poluprazna, oranice će netko raditi, ali ljudi to pretvaraju u pašnjake", nastavja sugovornik.
Bakajlić navodi kako je njihova borba usmjerena na to da domaći proizvodi budu stavljeni u prvim plan, međutim, kako kaže, situacija nije dobra jer će ova država ostati bez proizvođača, ali i hrane.
"Samim nestankom poljoprivrednih gazdinstava očito je da je politika usmjerena na to da mi nestanemo sa ovih prostora. Njima je uvoz na prvom mjestu. Naša domaća proizvodnja ide silaznom putanjom, dok je uvoz u ekspanziji. Imamo problem da nam tisuće tona pšenice stoje, nemamo je kome prodati jer je kupcima jeftnije da je uvezu. Uvoznički lobi faktički diktira državom, a domaći proizvođači su nebitni", dodaje Bakajlić, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Poljoprivrednici u BiH se zalažu i za uvođenje tzv. plavog dizela. Radi se o dokazanoj tvari kojom se stimulira razvoj poljoprivrede, jer je plavi dizel oslobođen svih trošarina i carina. Njega bi, kao takvog, registrirani poljoprivrednici točili u svoje strojeve na klasičnim benzinskim crpkama.
S druge strane, zalažu se i za formiranje takozvane banke za poljoprivredu, koja bi na financijski način, po povoljnijim uvjetima, pomagala poljoprivrednike koji se danas moraju zaduživati u komercijalnim bankama i mikrokreditnim fondacijama, u cilju održavanja proizvodnje.
Situacija je prilično teška i na prostoru Federacije BiH, na što su prvenstveno upozorili mljekari koji se već nalaze u proljetnoj sjetvi. Novac od nadležnih još uvijek nisu dobili, zbog teške situacije pojedini farmeri su već odustali od proizvodnje, a u dogledno vrijeme nekolicina njih planira staviti ključ u bravu svojih farmi.
