Utjecaj pandemije koronavirusa na bosanskohercegovačku ekonomiju još se analizira, ali službeni podaci kojima raspolažu institucije Federacije BiH govore da gotovo nema ekonomske oblasti u kojoj prošle godine nije bilo utjecaja ove pojave.
Tako je u razdoblju od svibnja do listopada 2020. godine ukupan broj zaposlenih u FBiH blago oscilirao, ali s tendencijom povećanja u rujnu i listopadu. U vrijeme pandemije najveći pad broja zaposlenih, od 12.435, zabilježen je u kolovozu nakon što se u travnju 2020. godine u odnosu na ožujak broj zaposlenih smanjio za 18.606, piše Večernji list BiH.
Samo pad
Istodobno, najstabilnije stanje je u područjima javne uprave i obrane, opskrbe vodom i onime što se klasificira kao “ostale uslužne djelatnosti”. Najveći apsolutni pad broja zaposlenih u listopadu u odnosu na ožujak 2020. godine evidentan je u područjima trgovine (2970), prerađivačke industrije (2469) te hotelijerstva i ugostiteljstva (1278), ali je blaži u odnosu na razdoblje ožujak - svibanj 2020. Evidentno je da se u ljetnim mjesecima, kao rezultat povećanja u području hotelijerstva, kod samostalnih poduzetnika povećavao broj zaposlenih, ali se očigledno radi o sezonalnom kretanju. Nakon tog razdoblja ponovno opada broj zaposlenih, što može biti istodobni utjecaj sezonalnog karaktera podataka i pogoršanja epidemiološke situacije.
Ukupan registrirani promet s PDV-om u razdoblju od lipnja do listopada porastao je s neznatnim oscilacijama u odnosu na početak pandemije (ožujak - svibanj). No u studenome ukupan registrirani promet pravnih osoba, iako veći u odnosu na ožujak, ipak je ostvaren u manjem iznosu nego u lipnju 2020. godine. Ovakve oscilacije iz mjeseca u mjesec karakterizirale su gotovo cijelu prošlu godinu.
U prerađivačkoj industriji, kod pravnih osoba, u značajnijim oblastima ostvaren je najveći pad prometa od 45,5% za studeni u odnosu na ožujak 2020. godine. Kada je u pitanju proizvodnja prehrambenih proizvoda, u istom razdoblju ostvaren je pad od 22,5%. U nekim manje značajnim oblastima iz aspekta udjela u ukupnom prometu, u istim usporednim mjesecima, ostvaren je rast prometa, kao primjerice u proizvodnji proizvoda od gume i plastičnih masa, gdje je rast bio 24%. Broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH povećava se u razdoblju od lipnja do listopada prošle godine. Tako je u listopadu bilo 935 (ili 0,8%) više aktivnih poslovnih subjekata u odnosu na lipanj. Treba navesti da je u okviru aktivnih pravnih osoba registrirano od 22 do 25 stranih podružnica, u području trgovine i građevinarstva, i najviše ih je u Sarajevskoj županiji. S druge strane, broj novoregistriranih samostalnih poduzetnika raste, ali raste i broj onih koji su prestali s radom.
Gledano po mjesecima, opada broj novoregistriranih poslovnih subjekata, s oscilacijama u kolovozu i rujnu. Još uvijek je broj novoregistriranih poslovnih subjekata veći od broja onih koji su prestali s radom. Prema područjima djelatnosti, najviše subjekata prestalih s radom je iz područja trgovine, ostalih uslužnih djelatnosti, hotelijerstva i ugostiteljstva te, posljednjih nekoliko mjeseci, iz prerađivačke djelatnosti. Krajem godine u cijeloj Federaciji BiH povećava se broj poslovnih subjekata koji prestaju s radom, s tim što je više samostalnih poduzetnika nego pravnih osoba. Uslijed nastanka pandemije koronavirusa, vanjskotrgovinska razmjena Federacije BiH doživjela je ozbiljan poremećaj u prvom tromjesečju 2020. godine, kada je zabilježen pad izvoza za 12,91%, kao i pad uvoza za 15,97%. Zbog ovih poremećaja pokrivenost uvoza izvozom povećana je s 56,4% na 58,5%.
Stanje po županijama
U razdoblju svibanj - listopad nastavljen je sličan trend, gdje je zabilježen pad izvoza za 12,86%, kao i pad uvoza za 18,13% komparirajući s istim razdobljem godinu prije. Za razmatrano razdoblje svibanj - listopad 2020. pokrivenost uvoza izvozom veća je za 3,56 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i na razini je 58,87%.
Gledano po županijama, najveći ostvareni izvoz, ali i uvoz u razdoblju svibanj - listopad 2020. zabilježen je u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Sarajevskoj županiji. Najveća pokrivenost uvoza izvozom ostvarena je u Bosansko-podrinjskoj (201,83%), Zeničko-dobojskoj (98,15%) i Unsko-sanskoj županiji (95,16%). •
