Iako se najveći dio BiH tek od druge polovine ožujka ove godine suočio s posljedicama “lockdowna”, tj. potpunoga zatvaranja gotovo svega zbog pandemije koronavirusa, ekonomske posljedice već su tada, a i mjesecima poslije katastrofalne. Prema podacima koje je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, realni pad prometa u trgovinama namalo samo u ožujku iznosio je velikih 7,7 posto, piše Večernji list BiH.
Podaci o rastu i padu
Gotovo konstantan mjesečni rast trgovine u maloprodaji uslijed aktualne pandemije COVID-19 i zatvorenih maloprodajnih objekata doživio je znatan pad u većini kategorija. Najveći doprinos ovom padu, prema tvrdnjama ekonomskih stručnjaka iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, došao je zbog smanjenoga prometa u kategoriji trgovine motornim gorivima u specijaliziranim trgovinama, i to u iznosu od velikih 26,1 posto. Osim ovoga pada, zabilježen je i manji promet kod trgovina namalo od 2,2 posto.
Specijalizirane trgovine prehrambenim proizvodima, pićem i duhanskim proizvodima u ožujku ove godine zabilježile su pad prometa od 13,3 posto, dok je nasuprot tome trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima u nespecijaliziranim trgovinama zabilježila rast od 13,4 posto. Nisu se kupovali odjeća, tekstil, sportska i računalna oprema te su sve te trgovine zabilježile pad prometa od 10 i više posto. “Jedina kategorija koja je ostvarila pozitivnu stopu rasta je promet u ljekarnama, trgovini namalo medicinskim i kozmetičkim preparatima gdje je zabilježen porast od 18,6 posto”, stoji u izvješću Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.
Po njihovim tvrdnjama, “pravi učinci pandemije COVID-19 dosta su vidljiviji u okviru statističkih podataka za ožujak kada su se puni učinci pandemije u punoj mjeri proširili i na BiH. Tako je u ožujku ove godine došlo i do pada realnog prometa u maloprodaji od oko 7,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine dok je uvoz roba široke potrošnje stagnirao. S druge strane, podaci iz domene javnih financija također ukazuju na postupno slabljenje ekonomske aktivnosti u BiH. Naime, u prvom tromjesečju 2020. godine ukupni javni prihodi smanjeni su za oko 0,8 posto, što je u najvećoj mjeri posljedica pada prihoda od izravnih poreza. S druge strane, prihodi od izravnih poreza zabilježili su slobodan rast na tromjesečnoj razini od oko 4,4 posto, pokazuju podaci. Međutim, ako se promatraju na mjesečnoj razini, može se primijetiti da je došlo promjene trenda.
Učinci krize i potrošnja
Prema raspoloživim podacima, neto prihodi po osnovi PDV-a nakon porasta u siječnju i veljači u ožujku zabilježili su pad od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što može biti veoma indikativan podatak kada je u pitanju kretanje privatne potrošnje u Bosni i Hercegovini. Pravi učinci krize, prema procjenama stručnjaka, prouzročene pojavom koronavirusa, tek se očekuju tijekom rujna i u listopadu. •
