Iako se čini da je bankarski sustav u BiH uglavnom zdrav, slabosti su koncentrirane među bankama u domaćem vlasništvu, ocjenjuje se u drugoj Procjeni stabilnosti financijskog sustava (FSSA) za Bosnu i Hercegovinu Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Direktori su pohvalili poboljšanja u nadzoru nad sektorima bankarstva i osiguranja od FSSA iz 2006. godine, ali su konstatirali da i dalje postoje značajni nedostaci. U priopćenju MMF-a navodi se da je bankarski sektor dominantan u financijskom sustavu BiH. Banke čine oko 87 posto aktive financijskog sustava, što je jednako 84 posto BDP-a.
Labavo kreditiranje
Bankarski sustav sastoji se uglavnom od stranih podružnica koje čine više od 80 posto aktive bankarskog sektora. Povezanost među bankama je ograničena, ali veze između banaka i sektora osiguranja su značajne. Razvojna banka RS-a igra važnu ulogu tako što osigurava kreditne linije, depozite i kapital za bankarski sustav. Banke imaju značajne prekogranične izloženosti.
Osiguravajuća društva i ostale nebankarske financijske institucije igraju malu ulogu. Financijski sustav i dalje rješava probleme izazvane naknadnim "potresima" globalne financijske krize, kao i duboko ukorijenjenim slabostima. Visoka stopa nekvalitetnih kredita u čitavom sustavu, 14 posto na kraju 2014. godine, odražava utjecaj krize, slab rast od tada, i povijest labavih politika kreditiranja. Problemi upravljanja bankama, neadekvatne supervizorske ovlasti, krediti povezanim osobama i neodgovarajući okvir za rješavanje problematičnih poduzeća i stečaj su prepreke za rješavanje problema u pogledu kvalitete aktive i ponovnog uspostavljanja profitabilnosti banaka. Rast kredita privatnom sektoru je i dalje veoma spor. Entitetska ministarstva financija, zajedno s agencijama za bankarstvo, pripremaju nove zakone o bankama koji imaju za cilj rješavanje niza nedostataka u vezi s nadzornim ovlastima, oporavkom i rješavanjem problematičnih banaka, kao i konsolidiranom supervizijom.
Usklađivanje
Usklađivanje propisa između entiteta u velikoj mjeri je postignuto i zajedničko planiranje se nastavlja. Formalna procjena sustava bruto izjednačenja u realnom vremenu upućuje na to da su mnoga načela poštovana, ali slabosti predstavljaju zakonski i rizici u pogledu likvidnosti, kao i nedostatak ovlasti za vršenje nadzora.
Postoje ograničenja kada je u pitanju sposobnost banaka i centralne banke za upravljanje likvidnošću. Pravni sustav prema režimu valutnog odbora isključuje mogućnost stalnog kredita za likvidnost i hitne podrške za likvidnost.
Sekundarno tržište državnih vrijednosnih papira također je malo i nelikvidno. Tržište novca i međubankovna tržišta su također relativno mali. U priopćenju se također ističe da vlasti rade na jačanju financijske sigurnosne mreže, ali je za takvo što potreban veći napredak. Važni elementi sigurnosne financijske mreže ili nedostaju ili su nedovoljno razvijeni.
Glavni nedostaci su nepostojanje sveobuhvatnog programa za korektivno djelovanje, neadekvatnost ovlasti za rješavanje problematičnih banaka i nemogućnost da se pruži privremena hitna podrška za likvidnost dobro kapitaliziranim bankama koje imaju dobru upravu.
