Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini pada, pokazuju statistički podaci Agencije za rad i zapošljavanje, no to ne znači da nezaposlenost više nije gorući problem bosanskohercegovačkog društva, piše Večernji list BiH.
Za nezaposlenost, koja ide ruku pod ruku sa siromaštvom, građani krive vlasti, korupciju, pa i politički sustav Bosne i Hercegovine. U razdoblju od siječnja do ožujka radnu snagu BiH činilo je 1,393 milijuna osoba, od čega je 1,205 milijuna (86,6 posto) zaposlenih i 187 tisuća (13,4 posto) nezaposlenih osoba. Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 13,5 posto, pokazali su rezultati ankete o radnoj snazi (ARZ). U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, broj zaposlenih osoba smanjio se za 1,3 posto, dok se broj nezaposlenih osoba povećao za 5,9 posto. Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini u prvom tromjesečju iznosio je 1,483 milijuna i povećao se za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju podaci iz istraživanja Agencije za statistiku BiH. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 68,3 posto osoba pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 19,4 posto starosnoj skupini od 50 do 64, 11,8 posto skupini od 15 do 24 godine i 0,6 posto ima 65 i više godina.
Korištenje ovisi o stažu
U BiH broj siromašnih građana potpuna je nepoznanica. Štoviše, statistički sustav već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to potpuno netočni podaci o tome rađeni su prije gotovo desetljeće. A među siromašnih su, osim nezaposlenih i umirovljenika, sve češće oni koji rade. I to ne samo oni na minimalcu. Od 187 tisuća samo dio prima novčanu naknadu, i to oni koji su ostali bez posla pa se prijavili na zavod za zapošljavanje. Naknada se prima ograničeno od mjesec do 18 mjeseci, ovisno o stažu. Visina naknade za nezaposlene nije jednaka u njezina dva entiteta.
U Federaciji Bosne i Hercegovine pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci neprekidnog radnog staža ili osam mjeseci tijekom posljednjih 18 mjeseci. Naknada je jednaka 40 posto prosječne neto plaće u ovom entitetu. Dakle, ako je prosječna plaća u FBiH 1364 KM, naknada za nezaposlene iznosi 545,60 KM. Ako je radnik ostvario radni staž između osam mjeseci i pet godina, primat će naknadu tri mjeseca. Ako je ostvario radni staž od pet do deset godina, tada će se mu se na račun šest mjeseci isplaćivati novčana naknada za nezaposlenost. Od 10 do 15 godina devet mjeseci, a cijelu godinu ako je trenutačno nezaposlena osoba radila od 15 do 25 godina. Naknadu će 15 mjeseci primati bivši radnik između 25 do 30 godina staža, 18 mjeseci za 30 do 35 godina, a dvije godine za 35 godina ostvarenog radnog staža. U Republici Srpskoj novčana naknada se isplaćuje u trajanju od jednog do 24 mjeseca u ovisnosti o duljini radnog staža i ne može biti niža od 80 posto najniže plaće u entitetu, ali također ne može premašiti ni prosječnu plaću za prethodnu godinu. Osoba koja je ostvarila godinu radnog staža naknadu će primati mjesec dana, dva mjeseca ako je radila između jedne i dvije godine, a tri mjeseca ako je provela u radu između dvije i pet godina. Potom šest mjeseci između pet i deset godina staža, od deset do 20 godina devet mjeseci, a od 20 do 30 godina 12 mjeseci. Godinu i pol osoba će primati plaću ako je radila između 30 i 35 godina, dok svi oni koji su ostvarili radni staž dulji od 35 godina novčanu naknadu za nezaposlenost primat će 24 mjeseca.
Kakvo je stanje u svijetu?
A kakvo je stanje u drugim zemljama? Naravno, bolje nego u Bosni i Hercegovini. Pixsell je izradio infografiku koja prikazuje koje države imaju najviše naknade za nezaposlene.
Naknada za nezaposlene najviša je u Luksemburgu, gdje osoba nakon jedne godine nezaposlenosti dobiva naknadu u visini 87 posto prethodne plaće. Najniža je u SAD-u i Mađarskoj, gdje iznosi samo 9 posto prethodne plaće. Dakle, listu zemalja s najvišom naknadom za nezaposlene predvodi Luksemburg – 87 posto, slijedi Belgija – 78 posto, potom Danska – 78 posto, Bugarska – 77 posto. Na petom mjestu je Portugal – 75 posto, slijedi Švicarska – 72 posto, Norveška – 67 posto, Francuska – 66 posto, Španjolska – 66 posto, dok je na 10. tom mjestu Nizozemska, gdje naknada iznosi 64 posto plaće. Naknada za nezaposlene koju jedna zemlja izdvaja govori o njezinoj ekonomskoj snazi. Smanjivanje nezaposlenosti u BiH posljednjih godina nije posljedica ubrzanog razvoja gospodarstva, već odlaska radno sposobnih ljudi u inozemstvo. Analize međunarodnih organizacija pokazuju da je socijalna situacija u Bosni i Hercegovini veoma loša.
Prema podacima koje je objavio europski zavod za statistiku Eurostat, bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine po stanovniku u 2022. godini bio je čak 65 posto ispod prosjeka Europske unije. Ništa bolje nije ni po pitanju stvarne individualne potrošnje naših građana, koja je također daleko od europske. Precizno rečeno, 58 posto je ispod prosjeka Europske unije. Zaostajemo i za regijom. Lošije je, kaže Eurostat, samo u Albaniji. Ipak, nismo u svemu na začelju. Kada je riječ o korupciji, držimo uvjerljivo prvo mjesto.
