Tko ima pravo stjecanja, korištenja, raspolaganja nad nekretninama i pokretninama? Kako će se riješiti pravo vlasništva nad zemljištem, pravo građenja, kako riješiti pitanja založnog prava, zemljišnog duga? To su samo neka od pitanja koja u roku od nekoliko mjeseci mora riješiti Vlada Federacije BiH koja je ovih dana zbog nedorečenosti starog Zakona o stvarnim pravima formirala stručno radno tijelo, piše Večernji list BiH.
Sačinjeno je od predstavnika svih federalnih ministarstava, Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Federalnog pravobraniteljstva i akademske zajednice u Federaciji BiH iz građansko-pravne oblasti. "Zadatak spomenutog radnog tijela je obaviti detaljnu analizu Zakona o stvarnim pravima uz sagledavanje problema koji su se pojavili u njegovoj dosadašnjoj primjeni, kao i drugih zakonskih propisa čija je primjena uvjetovana Zakonom o stvarnim pravima, tako da Vladi FBiH dostavi informaciju o tome koji zakoni i podzakonski propisi moraju biti usuglašeni sa Zakonom o stvarnim pravima i o eventualnoj potrebi za izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima, a radi harmonizacije propisa iz imovinsko-pravne oblasti", stoji u zaključku koji je potpisao premijer Vlade FBiH Fadil Novalić. Problem je nastao zbog nedorečenosti zakona koji reguliraju vlasnička prava u području građevinskog i poljoprivrednog zemljišta.
Zakon o stvarnim pravima koji već treba mijenjati objavljen je 28. kolovoza 2013. godine i stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja i tada je nazvan povijesnim jer pravni propisi iz ove oblasti nisu kodificirani još od vremena vladavine Austro-Ugarske Monarhije u BiH. Novim, korigiranim zakonom bi se po prvi put nakon više od stotinu godina na jedinstven način propisale norme i definirala sva stvarna prava nad pokretninama i nepokretninama. Zanimljivo je da su se cijelo vrijeme pravna pravila u BiH u rješavanju ove problematike crpila iz Općeg austrijskog građanskog zakonika (OGZ) i to za ona stvarna prava koja nisu bila regulirana posebnim propisima.
Na području Federacije BiH su se, primjerice, primjenjivala pravna pravila Općeg građanskog zakonima koji je Bečki dvor donio 1. lipnja 1811., a u BiH se počeo primjenjivati nakon što je uprava nad BiH na Berlinskom kongresu bila dodijeljena toj monarhiji. Ovaj zakonik je kasnije usvojen kao građanski zakonik Kraljevine SHS i bio je u primjeni do završetka Drugog svjetskog rata i poslije i u bivšoj Jugoslaviji.
Kad se otklone nejasnoće iz zakona koji je proglašen prije nepune dvije godine, onda bi se trebalo konačno riješiti pitanje različitih prava na nekretninama, zgradama i zemljištu na kojem postoji ranije društveno, a sada državno vlasništvo.
"Novim bi se zakonom uspostavilo pravno jedinstvo nekretnine, odnosno pravno jedinstvo zemljišta i zgrade tako da ubuduće neće postojati jedno pravo na zgradi, a drugo na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena, kakav pravni režim je uspostavljen još 1959. godine te je trajao sve do primjene ovog zakona", kaže javna bilježnica i stručnjakinja za ovo područje Velida Imamović-Sarajlić.
