U cilju jačanja obrtničke djelatnosti u Federaciji BiH, koja zapošljava na desetke tisuća radnika, iz Obrtničke komore FBiH traže izmjenu plaćanja poreznih i ostalih nameta na ovu vrstu djelatnosti, piše Večernji list BiH.
Obrtnici traže izmjene
“Imamo prijedlog projekta koji bi trajao šest godina. Ideja je da federalni i županijski zavodi prvu godinu nakon otvaranja novog obrta sudjeluju u plaćanju nameta u iznosu 100 posto, da u drugoj godini to bude 50 posto te 20 posto u trećoj godini. U iduće tri godine obrt bi morao funkcionirati i držati radnike koji su radili prve tri godine”, kazao je nedavno predsjednik Obrtničke komore FBiH Mensur Bektić.
Ovakav zahtjev prema vlasti u Federaciji BiH i županijama upućen je nedavno za vrijeme održavanja okruglog stola koji je posvećen stimulaciji obrtništva, ali i njegovoj registraciji, kao i kontroli rada. Također je zatraženo i znatno veće izdvajanje sredstava u realni sektor, a manje u društveni.
S predloženim mjerama složio se i predsjednik Obrtničke komore Hrvatske Dragutin Ranogojec koji je, kako piše u priopćenju Obrtničke komore Federacije BiH, kazao kako i njegova zemlja, kao i sve zemlje EU-a, ima sličan problem te da je “pitanje samo koliko je država moćna kako bi to spriječila”. On je kazao kako u Hrvatskoj rad “na crno” iznosi i do 30 posto. Osim toga, obrtnici su više puta naglasili kako je potrebno na razini države izmijeniti postojeći Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Izmjena zakona znači uvođenje odredbe po kojoj se PDV ne može uzeti kao odbitni dok se ne plati dobavljaču, tako bi ovim činom “zaštitili male od velikih”. “Tražimo još jedan novi članak u kojem bi stajalo kako dobra i usluge namijenjene izvozu (od obrta) imaju stopu PDV-a nula posto”, stoji u zahtjevu Obrtničke komore FBiH. Smatraju kako bi pomicanje granice ulaska u obvezni sustav PDV-a umjesto sadašnjih 50.000 na 70.000 maraka omogućilo jednostavnije poslovanje i uspješniji rad obrtnika u Federaciji BiH.
Redoviti platitelji
Iz spomenute komore imaju brojne primjedbe na ponašanje općina i gradova koji im poslovanje otežavaju uvođenjem raznih pristojbi i davanja koji su različiti ovisno o sredini lokalne uprave. Obrtnici nisu protiv plaćanja tih pristojbi, ali smatraju kako bi “trebalo poraditi na tomu da se propiše najviši iznos koji jedinice lokalne samouprave mogu donijeti, kao što je to učinjeno u susjednim zemljama, primjerice Hrvatskoj”. Traže od Vlade Federacije BiH izmjenu postojećih pravila glede dobivanja bolovanja duljeg od 42 dana i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Smatraju kako su diskriminirani glede davanja poticaja koje federalne vlasti daju za mala i srednja poduzeća. “Kada se sagleda cjelokupna gospodarska slika u Federaciji BiH, obrtništvo nedvojbeno uvelike doprinosi priljevu sredstava u državnu blagajnu. Obrtnici su najredovitiji platitelji raznoraznih fiskalnih i parafiskalnih nameta, pristojbi i drugih uplata u proračunsku blagajnu.
Međutim, kada je riječ o pogodnostima prilikom zapošljavanja novih obrtnika, onda se slika dijagonalno mijenja. Nepostojanje planova i programa prilikom zapošljavanja novih obrtnika dovodi obrtništvo u neravnopravan položaj kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.
