”Nije gotovo, idemo dalje!” Tom je rečenicom hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman jučer najavio nastavak angažiranog poduzimanja koraka službenog Zagreba kojima bi se najprije spriječio scenarij da na sljedećim izborima bošnjačke stranke posve izbace Hrvate iz federalne i državne vlasti te ostavila prigoda za eventualno normaliziranje hrvatsko-bošnjačkih odnosa, piše Večernji list BiH. U tome smislu Hrvatska planira dodatno pojačati angažiranje na najvažnijim svjetskim forumima kako bi upozorila na opasnosti nakon odluke o raspisivanju izbora u BiH prema neustavnom zakonu kojim nisu definirani ishod i provedba izbora.
Međunarodni partneri
Ponajprije se to odnosi na komunikaciju s američkom administracijom i najvažnijim europskim partnerima te raspravu koja se očekuje i pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda. Upravo na toj adresi na East Riveru u New Yorku za 11. svibnja zakazana je sjednica posvećena Bosni i Hercegovini na temelju izvješća koje redovito podnosi visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt. Hrvatska upravo unutar multilateralnih organizacija pokušava uvrstiti i stajališta kojima bi se istaknula trenutačna pozicija Bosne i Hercegovine koja je suočena s brojnim iskušenjima. Ova rasprava pred Vijećem sigurnosti također će imati veliki broj nepoznanica. A jedna od njih svakako će biti hoće li se visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt uopće moći obratiti u Vijeću sigurnosti. Njegov legitimitet osporavaju Rusija i Kina, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Tako će to biti vjerojatno i ovaj put, čak i unatoč tome što ovoga mjeseca Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predsjedaju Sjedinjene Američke Države. Svejedno, njegovo će izvješće biti na stolu te se očekuje kako će SAD poslati snažan znak potpore ovome njemačkom dužnosniku. Rusija i Kina će biti i protiv njegova obraćanja samome Vijeću sigurnosti UN-a. Valja pričekati te vidjeti hoće li njegovo izvješće biti uravnoteženije u odnosu na ranija koja su godinama stizala iz OHR-a i na krajnje pristran način opisivala stanje u zemlji u interesu tek bošnjačke strane. Redovito su ta izvješća bila lišena bilo kakvih negativnih konotacija koje se tiču istupa ili postupaka bošnjačkih političara. Očekuje se da se u tom izvješću nađe i dio koji se tiče neuspjele izborne reforme u BiH i mogućih posljedica te činjenice povezane s održavanjem općih izbora u listopadu ove godine. Uz to pitanje, posve će se sigurno otvoriti i ono o budućnosti vojne misije EUFOR-a “Althea” u BiH. O tome će sigurno biti riječi i sljedeće srijede, no definitivna odluka o toj misiji donijet će se tek najesen. Prema navodima upućenih, upravo tijekom ove rasprave razgovarat će se i o mogućem povećanju broja vojnika u misiji u BiH, ali i eventualnoj zamjeni europskih snaga vojnicima NATO saveza u slučaju da Rusija ipak blokira produljenje mandata europskih snaga. No, s druge strane, postoje i razmišljanja da bi takav potez mogao biti rizičan s obzirom na to da bi Rusija mogla iskoristiti upravo NATO-ovo širenje interesa na BiH kao izgovor za novo protivljenje i poticanje neraspoloženja kod srpskog naroda u BiH odnosno Srbiji oko takvog raspleta. Očekuje se i da će se problematizirati potezi vlasti Republike Srpske te povezati ruski utjecaj na BiH i moguće prelijevanje krize s Ukrajine na ovu zemlju.
Angažman u EU
I u okviru NATO-a RH ističe pitanje ravnopravnosti bh. Hrvata. Doznaje se i kako će Hrvatska na ministarskom sastanku na visokoj razini EU-a sudjelovati u raspravi oko Bosne i Hercegovine, a koji će se održati sredinom ovoga mjeseca. Naime, kako se doznaje, upravo će 16. svibnja ministar Grlić Radman kolegama prenijeti s kakvim se iskušenjima suočava Bosna i Hercegovina, gdje bi se situacija mogla dodatno zaoštriti nakon sljedećih općih izbora zakazanih za listopad. Naime, u slučaju potpune blokade institucija Federacije BiH i države BiH, ojačat će se argumenti onih koji tvrde da je BiH neodrživa i trajno nefunkcionalna. Na jednak bi način loše mogli završiti i pokušaji da se nasilno provedu planovi bošnjačkih stranaka da se Hrvatima “odredi mjera” u vlasti preglasavanjem u Predsjedništvu BiH i FBiH. Dobar temelj za vođenje daljnjih rasprava oko BiH trebao bi biti i nacrt dokumenta izvješća Europskoga parlamenta na izvješće Europske komisije za prošlu godinu. Veliki iskorak predstavlja i stajalište izvjestitelja za BiH Paula Rangela da je konstitutivnost naroda temelj BiH koju u svojim strukturama ima čak i EU.
Tražili ste,sad gledajte.