Nakon 24 godine rada, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) službeno je prestao s radom iako su neki žalbeni procesi još uvijek u tijeku, piše Večernji list BiH.
Malo je onih koji će reći kako je Haaški sud ispunio ijednu od svojih zadaća. Neki od velikih ratnih zločina nisu uopće procesuirani, sudačka i tužiteljska praksa i kriteriji bili su neujednačeni, griješilo se i u procesima i u presudama (zbog čega su neke u žalbenom postupku drastično mijenjane), a umjesto pomirenja i osjećaja zadovoljenja pravde, ovaj sud uglavnom je dolijevao ulje na vatru, budio stare i stvarao nove tenzije i sukobe. Svi su nezadovoljni, uključujući i žrtve. Naravno, pitanje je što bi bilo bez Haaga, tko bi i kako sudio za neke od najtežih zločina iz četverogodišnjega rata. Možda bi prepuštanje tog posla nacionalnim sudovima donijelo još više tenzija i nepravde.
Posebno su problematične bile presude po “zapovjednoj odgovornosti” i kvalifikacije o “udruženom zločinačkom pothvatu”. Jedna takva obilježila je i kraj Suda. Drastična presuda hercegbosanskoj “šestorki” potvrđena je i u drugostupanjskom postupku, a što o tome misli i osjeća general Slobodan Praljak pokazao je ispijanjem otrova u sudnici. Uz mnoge mrlje, na Haaškom sudu ostat će i ona da su sigurnosni propusti omogućili da zadnja presuda bude obilježena javnim samoubojstvom.
Hoće li biti i kakve revizije rada i odluka Haaškoga suda, za sada je prerano govoriti jer se pravnička mišljenja o tome itekako razlikuju. Ulogu u tome bi, u svakom slučaju, morali imati Ujedinjeni narodi, a ako znamo koliko je (ne)učinkovita ta organizacija, predviđanja su vrlo nezahvalna. Ono što odlučno treba spriječiti su pokušaji da se na haaškim presudama ostvaruju određeni politički ciljevi, a takvi pokušaji su vrlo vidljivi.
Uz spomenutu, u ovoj godini najviše pozornosti izazvala je prvostupanjska presuda ratnom zapovjedniku Vojske RS-a generalu Ratku Mladiću. Sudsko vijeće mu je izreklo kaznu doživotnog zatvora, osuđujući ga, između ostalog, i za zločin genocida u Srebrenici. Kao i sve druge, i ova presuda izazvala je brojne prijepore u BiH i regiji.
Statistika pokazuje da je ovaj sud tijekom svog rada zasjedao više od 10.000 dana, čuo svjedočenja gotovo 5000 svjedoka, 90 osoba osuđeno je zločine, uključujući genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti. To je statistika, ali o pravnoj, povijesnoj i političkoj ulozi Haaškoga suda ocjena se neće i ne smije davati samo po ovim i drugim brojkama.
