Početak godine trebao bi označavati nadu i veseli početak, no u siječnju se ljudi vrlo često osjećaju prazno. Nije teško shvatiti zašto blagdani su već polako zaboravljeni, a novčanici su sve tanji. Svi ti čimbenici utječu na raspoloženje ljudi i baš zato se može činiti da prvi mjesec u godini traje cijelu vječnost. No, "siječanjski blues", odnosno sezonska depresija, nije ništa novo.
Istraživanja
Psiholozi tvrde da se određen broj ljudi u vrijeme blagdana suočava s depresijom i da je siječanj zapravo najdepresivniji mjesec u godini. Psihološka istraživanja pokazuju, kazala je za Srnu psihologinja Slađana Đaković, da blagdani za veliki broj stanovnika predstavljaju vrijeme očaja, razočaranja i tuge umjesto euforije i radosti, i to uglavnom zbog gubitka voljene osobe. – Brojni su oni koji se za vrijeme blagdana osjećaju usamljeno, čini im se da su drugi sretniji od njih. To je vrijeme kada svi preispitujemo svoje odluke i odnose iz prethodne godine. Zato su blagdani izvor stresa i često okidač za depresivna stanja - rekla je psihologinja Đaković. Navela je kako svake godine u vrijeme blagdana bude veći broj klijenata sa simptomima depresije. Poslije blagdanske euforije uvijek dolazi "blagdanski blues" koji predstavlja blagu formu depresije koja prati misli i ponašanje osobe. - Jako je važno da znamo događa li se kod neke osobe to stanje svake godine zimi jer onda ne govorimo o "blagdanskom bluesu", već o sezonskom afektivnom poremećaju koji počinje u kasnu jesen i završava u rano proljeće - kazala je za Srnu Đaković. Stručnjaci diljem svijeta savjetuju da za vrijeme blagdana svatko više pozornosti usmjeri prema ljudima u svom okružju i da im bude potpora. Psiholog dr. Marko Romić u razgovoru za Večernji list kazao je kako sve češće možemo čuti da su ljudi u depresiji nakon blagdana te je objasnio zbog čega je tako. - Jedan dio ljudi od blagdana možda očekuje nešto više, očekuje da će se dogoditi nešto veliko, nešto spektakularno, a obično se to ne dogodi. S druge strane, moramo voditi računa da je siječanj sam po sebi prilično deprimirajući, kada na našim područjima vlada zima, dani su jako kratki te je svjetlosti i sunca zapravo najmanje. Zima je depresivno razdoblje sama po sebi i to može potaknuti veću depresiju. Vrlo često od starijih ljudi, kada ih pitamo kako su, dobijemo odgovor: "Kao i vrijeme" - kazao je dr. Romić, dodajući da na raspoloženje utječe i blagdanska potrošnja. - Za blagdane se previše potroši, u svakom smislu. Često možemo vidjeti i čuti kako ljudi bacaju hranu nakon blagdana, ali to nije samo bačena hrana, to je bačen novac, kao i bačeno vrijeme koje smo potrošili za njezinu pripremu - kazao je Romić te objasnio kako to izbjeći. - Očekivanja moramo svesti na razumnu mjeru.
Odmjerenost
Trebamo se ponašati po načelu po kojem nećemo kršiti onu zapovijed neumjerenosti. I nije to samo neumjerenost u jelu i piću, moramo voditi računa da ne budemo neumjereni i u ostalim stvarima. Moramo se osvrnuti oko sebe i vidjeti kako ima ljudi u potrebi i da će nam, ako za njih učinimo i malu gestu milosrđa ili neko dobro djelo, to popraviti raspoloženje - dodao je. Romić ističe kako većina ljudi u novogodišnjoj noći postavlja ciljeve koji se kasnije ispostave kao nerealni, što je potpuno pogrešno. – Vrlo je važno biti odmjeren u postavljanju očekivanja, odnosno ciljeva. Mnogi si često postave očekivanja koja se pokažu kao nepredvidiva ili su jako teško predvidiva. Ciljeve treba postaviti tako da počinju jako malim koracima, koji se mogu napraviti bez pretjeranih odstupanja od prethodnog načina života, te treba postaviti ciljeve tako da ih gledamo u odnosu na sebe, a ne u odnosu na druge. Trebamo gledati koliko danas možemo biti bolji od onoga kakvi smo bili jučer, a ne koliko smo dobri ili loši u odnosu na nekakav zamišljeni, idealni cilj - istaknuo je dr. Romić za Večernjak.
Psiholozi savjetuju da u svoju rutinu uvedete nekoliko sljedećih stvari, a najvažnije je, ističu, ne ignorirati dugotrajno loše raspoloženje i smanjenu produktivnost. Rutine koje biste trebali uvesti u svakodnevni način života su: ograničiti vrijeme pred ekranima, boraviti na svježem zraku, biti aktivni, osigurati si sedam do osam sati sna, nagraditi se na kraju radnog dana, fokusirati se na snagu, pomoći drugima, družiti se s prijateljima i obitelji te jesti uravnoteženo. •
