Središnje izborno povjerenstvo je većinom od šest ruka donijelo odluku o raspisivanju općih izbora za 2. listopada 2022. godine. Protiv je glasovao hrvatski član toga tijela Vlado Rogić. On je na spornoj sjednici iznio brojne razloge zašto ne postoje uvjeti za raspisivanje izbora.
Večernji list: Donesena je odluka o raspisivanju izbora. Što sada slijedi?
- Moram podsjetiti kako ja nisam glasovao za odluku o raspisivanju i održavanju izbora. Mojih šest kolega je na sjednici glasovalo o tome i to kao legalist, član SIP-a, moram poštovati. Glasovao sam protiv te odluke jer smatram da se to moglo učiniti samo izmjenom Izbornog zakona BiH.
Večernji list: Zašto ste bili protiv?
- Bio sam protiv iz nekoliko razloga.
Večernji list: Navedite ih?!
- Temeljni razlog je nepostojanje zakonskih normi koje određuju kako će se izvršiti raspodjela izaslanika iz županijskih skupština u Dom naroda FBiH. Čitateljima je poznato da su presudom u predmetu “Ljubić” 23/14 ukinute ili stavljene izvan snage odredbe Izbornog zakona BiH iz članka 10.12. te iz članka 20.16.A. Pitanjem ovih odredbi, pravnom terminologijom, ne nastaje pravna praznina. To je pravni pojam koji u pojedinim slučajevima mogu neka tijela nadopunom istumačiti. Ukidanjem odredbi Izbornog zakona nikako se u ovome slučaju ne mogu nadomjestiti bilo kojim putem ukinute odredbe Izbornog zakona BiH. Osim onako kako je to naložio Ustavni sud BiH.
Večernji list: Zašto to tvrdite?
- Ustavni sud naložio je da ove ukinute odredbe nadomjesti zakonodavac, Parlamentarna skupština BiH. One odredbe koje u trenutačnom Izbornom zakonu ne postoje ne mogu se zamijeniti nikakvim drugim odredbama, nego zakonskim odredbama i moraju se donijeti u parlamentarnoj proceduri. To nije učinjeno i poznato je kako je Ustavni sud o tome izvijestio Tužiteljstvo BiH. To je vrlo ozbiljan proces, a ukinute su vrlo bitne odredbe.
Večernji list: Pa jesu li se onda mogli raspisati izbori?
- Ne postoje odredbe Izbornog zakona po kojima će se provesti neki dijelovi izbora. Izborni proces mora biti cjelovit. Norme po kojima će se izbori provoditi moraju biti unaprijed određene. Cijeli problem nastao je zbog neusvajanja izmjena i dopuna Izbornog zakona ili donošenja novoga zakona u parlamentarnoj proceduri. Zbog toga, po mom mišljenju, u BiH imamo dugogodišnju izbornu i parlamentarnu krizu. Ona jako dugo traje, osjeti se u brojnim segmentima društva, a napose u izbornom procesu.
Večernji list: Zašto je onda bilo moguće 2018.?
- Nedostajuće odredbe zamijenjene su naputkom Središnjeg izbornog povjerenstva. Naravno da se akteri izbornog procesa, narodi i građani pitaju kako naputak može zamijeniti Izborni zakon, a nakon toga, što je s vrijednošću pravnih akata? Što, kada su u pitanju izborne norme, pripada u područje reguliranja zakonom, a što naputkom? Na kraju, postavlja se i pitanje radi li SIP BiH donošenjem i primjenom naputka suprotno od onoga što je naložio Ustavni sud BiH svojim presudama. Prije nego što dam odgovor na ove dvojbe, podsjetit ću kako je SIP u izmjenama ovoga naputka naveo 2018. kako se preliminarno utvrđuje raspodjela mjesta po pojedinim županijama, dakle, raspodjela izaslanika Doma naroda. Ova riječ “preliminarno” dodatno je objašnjena u presudi Ustavnog suda BiH 24/18. Tamo je precizno navedeno da riječ “preliminarno” podrazumijeva privremeno. Zbog toga pitam, ako je to učinjeno 2018., onda se posve sigurno odnosilo na te izbore 2018. Nećemo valjda sljedećih 10, 20, 40 godina primjenjivati privremenu ili preliminarnu normu. Zaključujem, za sljedeće izbore mogu se primijeniti samo zakonske norme. Naputak je privremen i ne može se koristiti.
Večernji list: Kako komentirate tvrdnje da SIP ipak ima mogućnost usklađivati mandate za Dom naroda s obzirom na posljednji popis pučanstva?!
- S obzirom na moje dugogodišnje iskustvo, to nije pravna odredba koja se treba primjenjivati, osim tek u tome slučaju 2018. godine kao privremena. Kada se ova odredba pravno tumači, vidi se kako se odnosi na popis stanovništva. Raspodjela mandata koju je Ustavni sud ukinuo u odredbama 20.16.A od a do j i naložio Parlamentarnoj skupštini donošenje novih odredbi po tom pitanju jasno govori da to u formi naputka ne treba primjenjivati. Dakle, nije zamisao zakonodavca da ovo pitanje rješava SIP BiH, a Ustavni sud prepoznao je kako to treba rješavati Parlament BiH. Inače, SIP ima jako puno ovlasti u odnosu na sve slične institucije u susjedstvu. Dodatne ovlasti SIP-u ne treba propisivati. Nigdje u okruženju SIP ne raspisuje izbore. U Europi i našem okruženju takvu odluku donose druga tijela. Davanje dodatnih ovlasti SIP-u u našem kompliciranom političkom trenutku može samo izazvati dodatne probleme.
Večernji list: Jesu li, po vašem mišljenju, izbori zakoniti ili nisu?
- Odluka je donesena i sada se kreće u izborni proces. Ja sam glasovao tako kako jesam, a što će biti sa zakonskom provedbom izbornih rezultata do kraja ovoga procesa, ne mogu komentirati. U svakom slučaju, izražavam svoju bojazan.
Večernji list: Neki kažu da je SIP na sebe preuzeo ulogu tumača Ustava BiH, presude Ustavnoga suda, nepostojećih odredbi Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH. SIP je administrativno-tehničko tijelo, a čini se, sada ima veću ulogu od Ustavnog suda, Parlamenta BiH... Čemu to vodi?!
- Dijelom sam o tome govorio. Ali, svejedno, ovako teška pitanja nikako se ne mogu dodijeliti SIP-u. Ustavni sud iznio je svoje mišljenje kako to ne treba raditi SIP, nego zakonodavno tijelo. Stoga SIP-u BiH taj vrući krumpir ne treba. SIP ne smije biti dodatno opterećen odlučivanjem o tako teškim političkim pitanjima.
Večernji list: Kako komentirate istupe pojedinih vaših kolega koji daju tumačenja kako bi u BiH trebao izgledati politički sustav, koji su građani diskriminirani, a sadašnji predsjednik Suad Arnautović iznio je skandalozne, nacionalističke komentare na stajališta hrvatske strane o izbornoj reformi? Je li normalno da članovi SIP-a nastupaju kao nacionalistički i stranački apologeti?
- Članovi SIP-a, kao ni predsjednik, ne trebaju komentirati dnevnopolitička događanja. Izravan odgovor na vaše pitanje - to je nespojivo. U svim svojim javnim istupima, pa, ako hoćete, i privatnim ustručavam se od iznošenja bilo kakvih političkih viđenja. Svatko odgovara za svoje nastupe. Mislim da to članovima SIP-a ne treba. U tome smislu ograđujem se i od dijela rasprave predsjednika SIP-a kada je govorio o segregaciji na temelju entiteta i etniciteta. U SIP-u moramo biti profesionalni, neovisni i prema svim političkim subjektima ili narodima na ekvidistanciji.
Večernji list: Izrazili ste bojazan oko nastupanja političke i institucionalne krize. Sugerirate li time da će se BiH suočiti s potpunom blokadom?
- Uistinu nisam siguran da će to biti moguće ostvariti ili da će se moći jednostavno ostvariti. S obzirom na najave sudionika u izbornome procesu, mislim da nas tu očekuju veliki problemi. Kako za nas u SIP-u BiH tako i u državi BiH. Bilo bi dobro da se iznalaze rješenja koja bi riješila političku krizu u BiH. Tog rješenja je bilo, a nažalost, propušteno je donošenje novog Izbornog zakona ili izmjena i dopuna. Oni koji su sudjelovali u pregovorima, a nisu htjeli donošenje novog Izbornog zakona nisu napravili dobro ovoj zemlji. Podsjećam na anketu koju je provela organizacija OESS-a, a pokazala je kako je 65 posto građana nezadovoljno s izbornim pravilima. To nije mali broj i upućuje nas na to da se Izborni zakon moralo izmijeniti kako bismo imali izborna pravila na temelju kojih je moguće raspisati i provesti rezultate izbora.
Večernji list: Ove godine SIP je donio i neke tehničke novine s kojim će se suočiti birači na izborima. Koje su to?
- Drukčije će se organizirati biračko mjesto, regulirali smo pitanje zloporabe pomoći drugih osoba. Glasačke kabine okrenut će se prema članovima biračkih odbora i promatračima kako bi se spriječilo fotografiranje biračkih listića - tzv. bugarski vlak. Uvodi se praksa čitanja imena birača naglas, zatim ovjera listića posebnim pečatom i pakiranje u posebne vreće. Promijenjen je način registracije birača iz inozemstva, tako da smo uveli mogućnost elektroničke prijave birača uz slanje faksom ili poštom. Na našoj web-adresi nalazi se posebna aplikacija za prijavu tih birača. Od ove godine i svi birači izvan zemlje morat će nabaviti potvrdu o mjestu boravišta u inozemstvu.
