Crna slika BiH obilazi svijet. Jedna od najvećih prirodnih nepogoda u povijesti pogodila je milijune ljudi i solidarizirala građane ove države. Voda će se povući, što ne znači kraj problemima, već možda tek njihov novi početak. Glavna federalna epidemiologinja dr. Jelena Ravlija ovih dana ima pune ruke posla, ali je stalno na usluzi građana. Za Večernji list govorila je i o svemu što može zadesiti građane u sljedećem razdoblju.
Nesigurna vodoopskrba
- Ovih dana ne mora doći do porasta zaraza, u prvom redu crijevnih, međutim u idućih mjesec dana to je moguće. Radi se o razdoblju u kojem inkubacija traje dva ili tri tjedna, od vremena zaraze do pojave bolesti, tako da u sljedećem razdoblju takve stvari možemo očekivati. Nisam pristalica katastrofično govoriti da će doći do epidemije velikih razmjera, ali treba računati i s tom opasnošću i rizikom upravo zato što je u pitanju nesigurna vodoopskrba, nesigurna prehrana, prenatrpan smještaj, a ljudi su uz to prošli i kiše i hladnoću tako da možemo očekivati i bolesti dišnog sustava, a sigurno da će to utjecati i na epidemiju morbila koja traje - kaže nam Ravlija. Svemu ovome doprinose neljudski uvjeti kao što je već spomenuti pretrpani smještaj, osobito ako ljudi nisu cijepljeni. Očekuju se i vektorske bolesti čiji su uzročnici bakterije, virusi, paraziti... - Svjedoci smo porasta broja glodavaca koji su pokrenuti iz staništa. U sljedećem razdoblju, ako temperatura bude rasla, stvaraju se dodatni uvjeti za porast populacije insekata i komaraca koji mogu prenijeti vektorske bolesti. O svemu tome moramo voditi računa u sljedećem razdoblju - kaže dr. Ravlija. Tvrdi da se građani moraju pridržavati predloženih mjera zaštite.
Higijena važna
- Treba voditi računa o osobnoj i kolektivnoj higijeni, ljudima je potrebno osigurati sigurnu vodoopskrbu i prehranu, izvršiti mjere mehaničkog čišćenja, uklanjanja leševa životinja, mulja, provesti dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju i nadamo se da će to dati rezultati - naglašava Ravlija. Što se tiče sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, Ravlija kaže da se vrši njihova interventna nabava. Unatoč opasnostima od prekomjerne upotrebe ovakvih sredstava, pomoć ljudima je najvažnija. - Uvijek kažemo da od dva zla biramo manje. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija imaju smisla, ali u kontroliranoj primjeni, zato i upozoravamo da se ne radi sve ovo prije nego se mehanički očisti okoliš jer je to onda i bacanje sredstava i zagađivanje okoliša. S mjerom, po utvrđenim metodama i preporuci proizvođača to trebaju raditi ovlaštene i osposobljene institucije i osobe. U kućanstvima je prvo potrebno mehaničko čišćenje, a onda dezinfekcija pa makar to uradili našom domaćom varikinom. Naravno, ne treba izložiti riziku ruke, te usta i nos kod udisanja. S obzirom da najveći rizik predstavljaju uzročnici bolesti, sve ovo je potrebno napraviti - istaknula je dr. Ravlija.
