Austrijanac Johannes Hahn (62), povjerenik Europske komisije za proračun i administraciju. Važan je to posao za uglađenog Bečanina i uvjerenog Europljanina koji je već ozbiljni politički veteran u Bruxellesu. Hahn je i odličan poznavatelj zapadnog Balkana.
Povjerenik Europske komisije u razgovori za Express govori o proširenju Europske unije, novom virusu, pomoći zemljama EU...
Novi virus, osim što dramatično mijenja mnogo stvari, istodobno otkriva istinu o društvima. Događa li nam se narativ u kojem je u borbi protiv korona virusa potrebna snažna država?
Pandemija korona virusa zaista je promijenila mnogo toga. Prije svega, još jednom se pokazalo kako ‘soliranje’, kad je riječ o nacionalnim naporima u borbi s virusom, nije dovoljno. Odgovor na ovu krizu bez presedana jest jača Europa, a ne izolirane države. Istina je kako su na samom početku krize neke od država članica pokušavale djelovati samostalno, ali su jako brzo uvidjele da virus ne poznaje granice. Stoga, nijedna članica EU ne može iznjedriti rješenje za ovu krizu samostalno - uspjeh mogu donijeti isključivo suradnja i solidarnost u okviru Unije. Ova kriza također je potvrdila ono o čemu neki od nas govore već dulje - moramo biti strateški neovisni. Ali ovo se ne smije shvatiti kao poziv na podizanje trgovinskih barijera i izgradnju Europe kao utvrde. Naprotiv, to znači da smo svi mi zagovornici pravične i na pravilima temeljene trgovine i multilateralizma. Osim toga, Europa mora biti sposobna stajati na vlastitim nogama ako bude potrebno. To se prvenstveno odnosi na proizvodnju osnovnih dobara, poput farmaceutskih proizvoda i medicinske opreme, ali i na proizvode i pristupe bazirane na zelenim i inovativnim tehnologijama. Postoji nekoliko područja u kojima, temeljem preduvjeta, svi možemo biti ‘predvodnici’ na svjetskom tržištu. Vezano za vaše pitanje koje se odnosi na snažnu državu, globalno gledajući, Europa je možda jedina koja ustrajava u obrani liberalnih vrijednosti i demokracije dok se bori s ovom krizom. Iz tog razloga moji kolege Reynders (Dider, povjerenik EK za pravosuđe, op.a.) i Jourova (Vera, potpredsjednica EK za pravosuđe, op.a.) pažljivo prate izvanredne mjere koje pojedine države članice implementiraju. Nećemo se ustručavati od bavljenja bilo kojim pitanje koje izaziva zabrinutost.
Koje je vaše mišljenje o izvanrednom stanju koje su proglasile neke od država članica i korištenju mobilnih telefona za potrebe praćenja osoba od zdravstvenog značaja?
- Neke od članica objavile su izvanredno stanje i uvele mjere bez presedana kako bi spriječile širenje pandemije. Mnogo ovih mjera ograničava naše kretanje i remeti svakodnevni život. Takve mjere, kad su razmjerne i u skladu s pravilima o zaštiti podataka ili općenito s vladavinom prava, mogu se opravdati u demokraciji. Ali ova kriza ne smije poslužiti vladama kao izgovor za zlouporabu situacije i nametanje neproporcionalnih mjera. Ideja da se mobilni uređaji upotrebljavaju kao sredstvo kontrole širenja virusa može biti jako koristan alat. U EU smo itekako svjesni zadiranja u privatnost. Upravo zbog toga vodimo računa o važnosti zaštite podataka, kao i o tome da se podaci koriste isključivo u svrhu praćenja ljudi koji su potencijalno bili u bliskom kontaktu s nositeljem virusa. Međutim, ova mjera je vjerojatno neophodna ako želimo ponovno otvoriti granice u trenutku kad je virus i dalje prisutan.
Nema jedinstvene/zajedničke EU strategije kada je riječ o borbi protiv virusa. Jesu li članice dovele Bruxelles u zabludu kad govorimo o njihovoj spremnosti/pripravnosti za nastalu krizu? Italija, Francuska, Španjolska... Tri zemlje s golemim problemima u nošenju s COVID-19 epidemijom. Njihovo javno zdravstvo puca pod pritiskom krize. Jeste li iznenađeni razmjerima krize u Europi?
- Borimo se s pandemijom dosad neviđenih razmjera. Kao podsjetnik, Svjetska zdravstvena organizacija WHO proglasila je pandemiju tek 11. ožujka. Također je činjenica da je bilo kontraproduktivnih jednostranih radnji od strane pojedinih država članica, ali u konačnici je Europska komisija uspjela u svojim naporima za koordinacijom mjera. Temeljem Sporazuma, zdravstvo i zdravstvena zaštita su u nadležnosti država članica, ali EU može imati presudnu ulogu kad je riječ o koordinacijskim i regulativnim mjerama. A to je upravo ono što radimo, i to vrlo brzo i učinkovito. Osigurali smo npr. slobodan prolaz dobara, poput prehrambenih namirnica i lijekova, putem ‘zelenih linija’ te odobrili fleksibilno korištenje državne pomoći i pravila o deficitu kao privremenih mjera. Nakon početnih nesnalaženja, europska solidarnost pokazala se u najboljem svjetlu: liječnici i medicinske sestre iz Rumunjske ojačali su medicinsko osoblje u Milanu i Bergamu, osoblje je pomagalo pri avionskom transportu oboljelih iz Francuske i Italije u Njemačku i Austriju, a mnogi građani su individualnim naporima, poput šivanja maski ili nošenja hrane starijim sugrađanima, pridonijeli borbi protiv virusa. Ili da samo spomenem tisuće repatrijacijskih letova koji su građane EU sigurno vratili svojim kućama. Kao Komisija, podržali smo ovaj oblik solidarnosti i mobilizirali sav raspoloživi novac iz EU proračuna kako bismo zajedno zaustavili krizu. Ovo je način na koji ćemo pobijediti virus. Zajedno.
Europska središnja banka dala je 890 milijardi eura pomoći tijekom ove krize. Nadalje, zastupnici u Europskom parlamentu glasali su o stavljanju na raspolaganje 37 milijardi eura pomoći državama članicama za borbu protiv krize, a u podršci sustavima zdravstvene zaštite, tvrtkama i radnicima. U kojem vremenu će novac doći do onih kojima je namijenjen i je li dovoljan za spas gospodarstava EU-a?
- Komisija je već poduzela nekoliko suportivnih mjera kako bi pomogla Europljanima da zadrže svoje poslove i pomognu svojim tvrtkama. Ali razmišljamo i izvan okvira trenutačne krize, kad ćemo trebati ambicioznu strategiju za oporavak kako bismo se uspješno nosili s golemim izazovima pred kojima se nalaze naša društva. Komisija je upravo dobila mandat od Europskog vijeća da predstavi prijedlog oporavka temeljen na detaljnoj procjeni potreba i višegodišnjem financijskom okviru kao ključnom instrumentu. Siguran sam kako ćemo s prijedlogom za oporavak Europske komisije uspjeti obnoviti europsko gospodarstvo i učiniti ga snažnijim nego prije. Naš cilj je ojačati otpornost Europe i stratešku autonomiju investirajući u budućnost, u Zeleni plan, digitalizaciju, inovacije i istraživanja u snažnije i povezanije unutarnje tržište.
Hrvatska Vlada nije ovako zamišljala svoj mandat predsjedanja EU-om. Imate li poruku za građane Hrvatske? Pitamo se hoće li EU stajati uz Hrvatsku u ovoj epskoj krizi?
- Nadao sam se boljim okolnostima tijekom prvog hrvatskog predsjedanja EU-om. Unatoč svim problemima, Hrvatska pod vodstvom premijera Plenkovića dokazuje kako privrženošću, odlučnošću i napornim radom mala zemlja poput Hrvatske može uspješno ostvariti svoju ulogu predsjedateljice Vijećem EU-a čak i u kriznim vremenima. To je nešto na što možete biti ponosni i ja sam vrlo zahvalan na odličnoj suradnji. Svjestan sam činjenice koliko ova kriza utječe na hrvatski turizam kao jedan od sektora najviše pogođenih ovom krizom te posljedično na ukupno gospodarstvo. Ali budite uvjereni kako će EU stajati čvrsto uz Hrvatsku ne samoj u ovoj krizi, nego i nakon nje, što je već i demonstrirala kroz Europski fond solidarnosti, a nakon snažnog potresa koji je pogodio vašu zemlju. Moj kolega Thierry Breton (povjerenik za unutarnje tržište i ekonomiju, op.a.) već radi na master planu za oporavak europske turističke industrije, od kojeg će koristi, naravno, imati i Hrvatska.
Može li se reći kako će proces proširenja EU-a biti na dulje odgođen. Što biste rekli liderima Sjeverne Makedonije, BiH ili Srbije?
- Potpuno suprotno! Već prošlog mjeseca Vijeće je odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom unatoč krizi s korona virusom. Reprogramiranjem financijskih sredstava i dodatnim mjerama, poput ukidanja zabrane na izvoz medicinskih proizvoda, jasno pokazujemo kako zapadni Balkan pripada Europi. Stoga poručujem našim prijateljima s Balkana da nastave s reformama na njihovu putu prema EU - njihovi napori bit će priznati. Integracija zapadnog Balkana u EU je proces koji se zasniva na zaslugama i kao takav je u istinskom interesu EUa. Radi se o ‘izvozu stabilnosti umjesto uvoza nestabilnosti’
