Promjena administrativne strukture i uređenja društveno-ekonomskih odnosa, ne samo u BiH, već i u okruženju, izmjena opsega i strukture prometnih tijekova, kao i prostorno-ekonomski razvoj u Bosni i Hercegovini bili su odlučujući faktori koji su utjecali na potrebe kategorizacije cesta. O novoj kategorizaciji razgovarali smo s Pavom Bobanom, pomoćnikom ministra u Federalnom ministarstvu prometa i veza.

• Ušli ste u opsežan posao?

Ovo sve ima karakter reforme u oblasti cesta, to je ozbiljan projekt koji se radi jednom u 50 godina i treba ga ozbiljno shvatiti. Uvezati sustav da to bude sve protočnije. Zakonom o cestama FBiH, smjernicama koja sadrže kriterije za razvrstavanje cesta i uredbom koju je Vlada Federacije BiH usvojila, stvorene su administrativne pretpostavke da se može nešto učiniti. Onda smo mi prošle godine pokrenuli tu cijelu priču, dakle formirano je jedno povjerenstvo na razini Federacije, ali i povjerenstva u svim županijama. Mi smo posredstvom Cesta Federacije BiH angažirali konzultante, kao stručnu potporu, dakle pokrenuli smo cijeli postupak. Mi smo to u ovom trenutku skoro doveli do kraja.

Što znači skoro do kraja?

Kako se radi o problematici koja spada u podijeljene ustavne nadležnosti, za donošenje odluke moramo pribaviti prethodne suglasnosti svih županija. Zakon predviđa da se trebaju pribaviti suglasnosti županijskih ministarstava, ali mi smo tražili suglasnosti županijskih vlada radi što veće transparentnosti jer je ovo iznimno značajno pitanje. Odluka je spremna, na tu odluku imamo pribavljeno mišljenje Ureda za zakonodavstvo i usklađenost s propisima EU te suglasnosti od većine županija. Još se čeka mišljenje tri županije od kojih uskoro očekujemo suglasnosti da bi odluka išla u proceduru usvajanja od Vlade Federacije BiH. Potrebno je naglasiti da se odlukom Vlade Federacije BiH kategoriziraju ceste višeg ranga, te magistralne i regionalne ceste koje mogu biti prvog i drugog reda dok odluke o razvrstavanju lokalnih cesta, po Zakonu o cestama Federacije BiH donose vlade županija na prijedlog općina. Za ovu aktivnost imamo podršku iz svih regija i na nju nemamo bitnih primjedbi. Cijenimo da ovo možemo zahvaliti prije svega korektnoj suradnji svih koji su sudjelovali u ovim aktivnostima, maksimalnoj transparentnosti u pripremi odluke kroz sastanke i javne rasprave i slično.

• Što konkretno znači ova faza u spomenutim aktivnostima?

Sada imamo pripremljenu kartu Federacije BiH s ucrtanim cestovnim pravcima po novoj kategorizaciji. Urađena je na osnovi već spomenutih propisa i parametara koji sadrže kriteriji i uredba. Po usvajanju odluke neki cestovni pravci će dobiti viši status, a neki manji. Kriteriji se temelje na intenzitetu prometa, trenutačnom tehničkom stanju ceste, razvijenost gospodarstva, povezivanje regija, i drugim kriterija koji su propisani uredbom. Odluku smo uskladili s Republikom Srpskom, a imali smo i odgovarajuće kontakte po ovom pitanju i s nadležnim institucijama Republike Hrvatske.

• Kada se kreće u realizaciju?

I kad Vlada Federacije BiH donese odluku, ovaj posao neće biti završen. Mi u suradnji s konzultantima nastavljamo aktivnosti na studijskom istraživanju za provedbu i primjenu te odluke. Novom odlukom mijenja se struktura cestovne mreže po kategorijama, a što će rezultirati promjenama u pribavljanju i raspodjeli izvornih prihoda za financiranje cesta. Mi ćemo sada morati, vezano uz posljedice ovakve odluke, raditi odgovarajuće izmijene Zakona o cestama Federacije BiH, i podzakonske akte donesene na temelju tog zakona. Trebat će mijenjati i neke propise kojim se reguliraju izvorne prihode. S obzirom da se za pojedine cestovne pravce mijenja rang, odnosno upravitelj, automatski će se mijenjati planovi programi ulaganja i slično. Na temelju ovoga mijenjat će se strategija, mora se pripremiti operativni plan kako ceste koje su razvrstane u viši rang dovesti na razinu tehničkih uvjeta za rang u koji su razvrstane i slično. Ima tu značajnih promjena u svakom pogledu. Sve to treba razraditi, osmisliti...

• Koja je to podjela cesta po nadležnostima?

Zakonom o cestama Federacije BiH je propisano da lokalnim cestama upravljaju nadležna općinska tijela, županije upravljaju regionalnim cestama, dok Federacija BiH ima nadležnost nad autocestama, brzim cestama i magistralnim cestama.

• Navedite konkretno neke promjene?

Kad kritički promatramo cestovnu mrežu BiH sa ovog stajališta, očito je da prostori koji nisu adekvatno prometno uvezani, ostaju prazni, ljudi su ih napustili. Istodobno, imamo neke cestovne pravce zahvaljujući kojima, jer su ranije proglašeni regionalnim cestama, ljudi su se zadržali tu. Konkretno, ovom novom kategorizacijom, predviđa se primjerice da cesta Mostar - Čitluk - Ljubuški - Bijača, prijeđe u rang magistralnih cesta prvoga reda, kao i cestovni pravac Privalj - Grude - Posušje, Posušje - Jablanica - preko Blidinja trebala bi biti magistralna cesta drugog reda, kao i cesta Rama - Tomislavgrad.

• Ima li dovoljno sredstava za ovakav ambiciozni pothvat?

Ako država hoće ceste, mora reći odakle će se financirati. Naše ministarstvo je iniciralo da se napravi analiza, te da se izdvoji dodatnih 5% za ceste iz nafte i njenih prerađevina. Trenutačno se izdvaja 15 feninga po litri. Kad je donošena ova odluka to je bilo 12% od cijene nafte, a danas je to upola, dakle oko 6%. Bez sredstava, ni općina, ni županija, ni Federacija BiH ne mogu realizirati projekte. Mi znači pokušavamo složiti sve, i izvor sredstava, i cijenu, i optimalni rok do kojeg to treba završiti. Problem se pojavljuje jer se dobar dio sredstava za ceste potroši unutar sustava. Kad sredstva dođu u proračun, njih jednostavno pojede sustav, ne gledajući od čega su stigli prihodi, on se jednostavno potroši za neke druge, nazovimo ih prioritete. Kroz ovu aktivnost pokušat ćemo osigurati da se novac namijenjen za financiranje cesta tako i troši. Svjesni smo da je ovo ambiciozan program, ali ćemo sve poduzeti da ga provedemo do kraja. Moramo napraviti reda. Imamo također inicijativu da se izdvaja dodatnih 5 feninga za autoceste kako bi se osigurao kontinuitet u realizaciji kapitalnih infrastrukturnih projekata.

• Koji su inače glavni izvori prihoda?

Glavni izvorni prihodi za financiranje cesta su cestarina koja se izdvaja iz maloprodajne cijene naftnih prerađevina, naknade za ceste koja se plaća kod registracije vozila, ali i dodatnih manjih izvornih prihoda, primjerice od prekomjerne upotrebe cesta, izvanrednih tereta, reklamnih panoa, korištenje cestovnih zemljišta, donacija, kredita, proračunskih sredstava i tako dalje.

• Imate li definirane rokove?

Smatramo da bi se sve ovo moglo završiti u ovoj godini, a po našoj procijeni po novoj kategorizaciji bi se moglo početi raditi već od 15. studenog 2014. stupanjem na snagu zimske službe za sezonu 2014./2015.godine. Naravno, ako odluka bude donesena.

Tržište se promijenilo, pad je neminovan, a u jednom i kupci griješe