Od predaje zahtjeva za umirovljenje do isplate prve mirovine u Federaciji BiH može proteći i više mjeseci. Neki tvrde kako je bilo slučajeva da procedura traje i pola godine. Zbog svega se mnogi s pravom pitaju može li se procedura obrade dokumentacije, odnosno, zahtjeva u Zavodu MIO može ubrzati jer ima ljudi koji ne dobiju otpremninu, nemaju ušteđevine, niti drugih primanja i teško im je preživjeti u razdoblju čekanja na mirovinu, piše Faktor.

- Po Zakonu o upravnom postupku vodimo proceduru umirovljenja. I taj zakon kaže da se zahtjevi rješavaju u roku od 30, a izuzetno u roku od 60 dana. Međutim, uvijek je problem što zahtjev nije kompletan. Može nam se dogoditi da u jedan posto slučajeva probijemo rok od 60 dana. Ali ljudi nemaju riješenu recimo uplatu doprinosa, nisu povezali njihovi poslodavci s MIP-ovima, M-4 obrascima. Nisu riješili registraciju staža, nije dobio potvrdu staža iz recimo Srbije, Norveške, Italije... Uvijek je to problem. Razdoblje umirovljenja je u 99 posto slučajeva produženo iz razloga što dokumentacija nije potpuna. Znači, mi zakon ne kršimo gotovo nikada, ali objektivne probleme ljudi imaju s kompletiranjem predmeta - kaže Zijad Krnjić, direktor Federalnog zavoda MIO.

Muškarac iz Sarajeva koji bi uskoro trebao u mirovinu kaže kako mu nije jasno zašto se ranije ne mogu izvaditi neki dokumenti čime bi u kratkom roku imao sve spremno za mirovinu, nego mora čekati da prvo stekne uvjete, pa tek onda prikupljati papirologiju. 

- Je li se itko zapitao kako ljudi preživljavaju to vrijeme dok čekaju na mirovinu jer mnogi po završetku radnog vijeka ne dobiju otpremninu. Sretni su ako im se uplaćuju doprinosi redovito - kaže za Faktor Sarajlija.

- Ne čeka nitko gdje mu je situacija čista. U roku od 30 do 60 svi dobiju rješenje. Uvijek je u pitanju nečista situacija. Znači, nije nama problem raditi, ne "hoda" predmet kod nas, ne gubimo mi papire. Objektivni problemi koje imaju ljudi su razlog - rekao je Krnjić.

- Kada dobiju rješenje, pored redovite mirovine isplate se i one koje su protekle u razdoblju čekanja od predaje zahtjeva. Nemaju ljudi gubitak, ali nažalost čekaju zbog objektivnih okolnosti. Zakon o upravnom postupku se poštuje, samo što predmet nije potpun - govori Krnjić.

Tomislav Kvesić, samostalni stručni suradnik Ureda za informiranje, kaže kako ima slučajeva kad ljudi za 15 dana dobiju prvu mi rovinu,ali i onih gdje ne dobiju mirovinu ni za pet-šest mjeseci.

- Mnogo stvari može imati utjecaja hoće li se zahtjev riješiti za 15 dana ili za dva, tri, a u nekim slučajevima i za pet-šest mjeseci. Čeka se duže kada osoba ima zarađenog staža i u drugim državama, pa se sve to mora provjeriti. Zahtjev za provjeru staža se u druge zemlje šalje poštom, pa to zaprimi neka pisarnica, obradi, pošalje nekom referentu, zaduži ga... Potraje to. Naravno, problem je što treba čekati, a ljudima koji su predali za mirovinu treba preživjeti to razdoblje bez primanja - govori Kvesić.

Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja umirovljenika FBiH je potvrdio kako je problem duže čekanje na prvu mirovinu.

- Ti problemi se moraju rješavati. Puno toga pozitivnog može učiniti sindikat radnika, primjerice naučiti ljude da redovito provjeravaju jesu li im uplaćeni doprinosi. A ne sutra kada trebaju u mirovinu da ih dočeka situacija da nemaju uplaćeno osam ili deset godina - priča Mehić.

- Nije točno da se čeka duže na prvu mirovinu samo tamo gdje ima problema, već se čeka i gdje je situacija čista. Ne želim blatiti nikoga, ali što je veća administracija, sve teže poslovi idu. U državnim institucijama službenicima se zna kolika je pauza u vrijeme radnog vremena, topli obrok, regres, plaća je zajamčena, a nitko ne mjeri koliko je taj službenik uradio posla. U tome je cijela mudrost. A u međuvremenu oni koji čekaju na prvu mirovinu se zadužuju ako imaju od koga, a mnogo ih je koji nemaju srodnika, koje nema tko pomoći - ukazuje Mehić.

Kod ‘susjeda’ po gorivo: Litru benzina preko granice plaćaju tek 1,19 eura